Κυριακή 18 Μαρτίου 2012

Kosovski dragi kamen ima odličnu prođu i cenu na svetskom tržištu


| 18. 03. 2012. - 11:09h | Komentara: 30 

Na Kosovu i Metohiji postoje značajne količine dragog kamena hrizoprasa, koji u poređenju sa tim kamenom iz Australije, koji je najpoznatiji u svetu, ne zaostaje ni malo po kvalitetu, a možda je čak i lepši, izjavio je danas Tanjugu potpredsednik Gemološkog društva Srbije Zoran Miladinović.
Nalazište ovog dragog kamena nalazi se u blizini Prištine na ležištu Goles
Naglašavajući da je pored Australije, u Poljskoj drugo poznato lezište hrizoprasa, dragog kamena koji ima vrlo "lepu prođu i cenu", Miladinović navodi da nalazište na Kosovu nije toliko poznato, te i da se nepravilno esploatiše eksplozijama.

- Zanimljive količine hrizoprasa nalaze se u blizini Prištine, na ležištu Goles, a cena tog kamena u svetu iznosi od 200 do 300 dolara po kilogramu - rekao je Miladinović, koji je radeći doktorat na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, napravio reprezentativnu zbirku dragulja na području Srbije.

Najvredniji akvamarin sa Cera, najviše nalazišta opala, ametista, ahata...

On je naglasio da su u Srbiji urađena skromna istraživanja o postojanju dragog kamenja, te i da su kao takva pokazala da postoji nekoliko regiona gde postoji veća količina juvelirskog kamena.

Reč je Fruškoj Gori, oblasti Šumadije od Aranđelovca, Stragara, Kragujevca pa do Kraljeva, područje kod Gornjeg Milanovca, na Zlatiboru, kod Trstenika i Kruševca, kao i na Kosovu i Metohiji.

"Drago kamenje koje ima Srbija je srednje kategorije, a time i cene. Najzastupljeniji su kvarc, ametist, ahat, aspis, opali, a najvredniji su akvamarin sa Cera koji spada u grupu skupih dragih kamenja", rekao je Miladinović, diplomirani inženjer geologije.

On je naveo i da se ahat, dragi kamen sa lezišta Lece kod Bujanovca našao u svetskoj knjizi, objavljenoj ove godine, koja se bavi ahatima iz celog sveta, te i da je to možda prvi put neko priznanje u inostranstvu za naše dragog kamenje.

Miladinović ukazuje i na činjenicu da je tradicija dragog kamenja kod nas praktično prestala da postoji zajedno sa srednjevekovnom srpskom državom.
Gemološko društvo Srbije predstavilo se uzorcima dragog kamenja u Srbiji, kako neobrađenog tako i obrađenog, i nakitom od njega na Sajmu kamena u Kragujevcu.

Njihov štand je privlačio posebnu pažnju posetilaca, tim pre što je Miladinović na licu mesta demonstrirao kako obrađuje drago kamenje.

Δεν υπάρχουν σχόλια:

Δημοσίευση σχολίου

Ζήτω η 25η Μαρτίου

  Χρόνια πολλά Ελλάδα  Χρόνια πολλά Έλληνες