U BiH ni ne znaju koliko je povećana bezbjednost

SARAJEVO, BANJALUKA - Nakon terorističkih napada u Briselu po ko zna koji put ispostavilo se da u BiH ne postoje ni najosnovnije procedure koje govore o tome kako bezbjednosne agencije treba da se ponašaju u slučajevima povećanih prijetnji od terorizma. U ovom trenutku BiH možda je i jedina zemlja u Evropi koja ne zna do kojeg nivoa je u njoj povećana bezbjednost, odnosno da li je to prvi, drugi, treći ili četvrti stepen, kao što je slučaj u Belgiji. Svaki od ovih nivoa u normalnim zemljama podrazumijeva određene procedure, recimo zabrane javnih okupljanja, obustave saobraćaja, podizanje helikoptera, zatvaranje škola, javnih ustanova, prekid komunikacionih veza itd., međutim u BiH tako nešto u vidu pravilnika ili propisanog seta mjera ne postoji. "To je obaveza da se tako nešto u BiH izradi. Mjere povećane bezbjednosti su na snazi, operativni podaci se razmjenjuju i nemamo informacija koje mogu ukazivati na neku prijetnju", rekao je Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Pojedini sagovornici tvrde da BiH nije ništa više ugrožena nego druge zemlje Evrope, ali da s obzirom na veliki broj radikalnih islamista i sljedbenika IS-a mora jačati svoje kapacitete, a ne stvari prepuštati slučaju. BiH ima prilično jak kadar u borbi protiv terorizma Ono što zvuči pomalo nevjerovatno jeste činjenica da BiH ima poprilično "jak" kadar kada je u pitanju borba protiv terorizma, međutim, kako kaže Gojko Vasić, direktor Policije RS, najveći problem predstavlja upravljanje informacijama. On kaže da policijski kapaciteti u BiH nisu sporni, ali jesu informacije koje druge zemlje često uskraćuju. Takođe naglašava da BiH ima problema s tim da zna nešto o ljudima koji su porijeklom iz BiH, a rođeni su i odrasli u zapadnoevropskim državama i tamo vrbovani za određene aktivnosti. "To je najveći problem, ali je pitanje koliko to neko hoće da prizna. Imate ljude sa vašim dokumentima, govore jezik, kreću se po svijetu sa pasošima zapadnih država, a za vas su to gastarbajteri i prema takvim ljudima obično nemate ni minimum rezerve", kaže Vasić. On ističe da strane države koje i znaju da je taj neko radikalizovan to neće da podijele sa policijskim agencijama u BiH, a da je sve osim toga, što se tiče BiH, moguće kontrolisati koliko-toliko. O problemima sa kojima se BiH suočava kada je u pitanju zaštita od terorizma i borba protiv te pošasti, nakon napada u Briselu raspravljali su i članovi Udarne grupe za borbu od terorizma koja okuplja direktore svih policijskih i bezbjednosnih agencija u BiH. Na tom sastanku osim što je izraženo nezadovoljstvo zbog organizacione i normativne (ne)povezanosti policijskih agencija, nije urađeno gotovo ništa. "Udarna grupa će djelovati mnogo aktivnije i sadržajnije i imaće mnogo više sastanaka. Vrlo brzo bi trebalo da izađu sa prijedlogom jednog usaglašenog akta kako bi u slučaju, ne daj Bože, terorizma imali jasno propisane procedure", rekao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon sastanka Udarne grupe za borbu protiv terorizma. U BiH je situacija trenutno takva da deset kantonalnih MUP-ova, zatim dva entitetska MUP-a samostalno, sama za sebe određuju koje su to mjere koje treba preduzeti nakon povećanih prijetnji od terorističkih napada

Više detalja na: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/U-BiH-ne-znaju-ni-koliko-je-povecana-bezbjednost/361182