Nema tog privrednog sektora u Grčkoj
koji nije pogođen oštrim mjerama štednje. One najslabije sa tržišta su
potisnuli veliki biznisi. Međutim, pojedini farmeri odlučili su
uzvratiti udarac.
Svježe grčko mlijeko je među najskupljima u Evropi, čak mu ni kriza nije snizila cijenu.
Tako su mljekari poput Andreasa Karafyllisa, koji predstavlja drugu generaciju porodičnog biznisa, velikodušno plaćeni.
„Kriza je pogoršala mnoge stvari. Od cijena otkupa na veliko mali proizvođači nisu mogli opstati. Mnogi od njih su nestali. Samo oni veliki i srednje veličine su uspjeli, jer su marže veoma male i potrebna je masovna proizvodnja“, kaže on.
Farmeri tvrde da od mlijeka najviše zarađuju velike kompanije koje ga prerađuju. U Larissi, poljoprivrednoj prijestolnici Grčke, stotine njih su zato oformile zadrugu, kako bi se suprotstavili njihovoj dominaciji.
Zadruga je uradila nešto revolucionarno za grčke prilike. Prodaju mlijeko direktno potrošačima putem automata. Time iz posla izbacuju distributere i prodavače. To im je omogućilo da kupcima ponude vrhunsko mlijeko za manje od dolara po litru.
Zadruga nudi farmerima nekoliko penija više po litru od velikih mljekara. A to je potrošače i proizvođače u Larisi učinilo veoma sretnim.
Grčka se davi u administraciji
Zašto onda mljekare, odnosno velike kompanije i iz drugih sektora grčke ekonomije, nisu na jednako inovativan način odgovorili izazovima krize, odnosno efektnim biznis modelima?
„Svjedoci smo rasta produktivnosti. Vidimo pojedine firme koje su postale izvozno orijentisane. Međutim, to su i dalje izolovani primjeri. A i nedovoljno da bi se preokrenula čitava ekonomija, kako smo se možda nadali“, ističe Nikos Vettas sa Instituta za ekonomska i industrijska istraživanja.
Grčka se davi u administraciji, ali je žedna investicija. Čak i u Vladi priznaju kako su svjesni da ne može postati konkurentnija preko noći.
„Grčka ekonomija je previše rigidna. Čak vam i za otvaranje trafike treba licenca. Na kraju ove godine 60 posto procedura za dobijanje licenci prestat će postojati. To je panevropski i potencijalno svjetski rekord. Kažem vam, svjesni smo potrebe za reformama“, tvrdi Nikos Dendias, ministar razvoja.
Uprkos ovim promjenama, čini se da niko ne očekuje čuda u privatnom sektoru. U naredne dvije godine, kako navodi ministar Dendias, rast će uglavnom biti ostvaren zahvaljujući stimulansu od 15 milijardi dolara, koji će stići od institucija EU-a.
Grčka je prije krize prosperirala upravo zahvaljujući evropskom novcu
Svježe grčko mlijeko je među najskupljima u Evropi, čak mu ni kriza nije snizila cijenu.
Tako su mljekari poput Andreasa Karafyllisa, koji predstavlja drugu generaciju porodičnog biznisa, velikodušno plaćeni.
„Kriza je pogoršala mnoge stvari. Od cijena otkupa na veliko mali proizvođači nisu mogli opstati. Mnogi od njih su nestali. Samo oni veliki i srednje veličine su uspjeli, jer su marže veoma male i potrebna je masovna proizvodnja“, kaže on.
Farmeri tvrde da od mlijeka najviše zarađuju velike kompanije koje ga prerađuju. U Larissi, poljoprivrednoj prijestolnici Grčke, stotine njih su zato oformile zadrugu, kako bi se suprotstavili njihovoj dominaciji.
Zadruga je uradila nešto revolucionarno za grčke prilike. Prodaju mlijeko direktno potrošačima putem automata. Time iz posla izbacuju distributere i prodavače. To im je omogućilo da kupcima ponude vrhunsko mlijeko za manje od dolara po litru.
Zadruga nudi farmerima nekoliko penija više po litru od velikih mljekara. A to je potrošače i proizvođače u Larisi učinilo veoma sretnim.
Grčka se davi u administraciji
Zašto onda mljekare, odnosno velike kompanije i iz drugih sektora grčke ekonomije, nisu na jednako inovativan način odgovorili izazovima krize, odnosno efektnim biznis modelima?
„Svjedoci smo rasta produktivnosti. Vidimo pojedine firme koje su postale izvozno orijentisane. Međutim, to su i dalje izolovani primjeri. A i nedovoljno da bi se preokrenula čitava ekonomija, kako smo se možda nadali“, ističe Nikos Vettas sa Instituta za ekonomska i industrijska istraživanja.
Grčka se davi u administraciji, ali je žedna investicija. Čak i u Vladi priznaju kako su svjesni da ne može postati konkurentnija preko noći.
„Grčka ekonomija je previše rigidna. Čak vam i za otvaranje trafike treba licenca. Na kraju ove godine 60 posto procedura za dobijanje licenci prestat će postojati. To je panevropski i potencijalno svjetski rekord. Kažem vam, svjesni smo potrebe za reformama“, tvrdi Nikos Dendias, ministar razvoja.
Uprkos ovim promjenama, čini se da niko ne očekuje čuda u privatnom sektoru. U naredne dvije godine, kako navodi ministar Dendias, rast će uglavnom biti ostvaren zahvaljujući stimulansu od 15 milijardi dolara, koji će stići od institucija EU-a.
Grčka je prije krize prosperirala upravo zahvaljujući evropskom novcu
Δεν υπάρχουν σχόλια:
Δημοσίευση σχολίου