subota, 28 jul 2012
Napisao Gdeinvestirati/Politika Sekcija: Kreditni rejting jedan je od ključnih pokazatelja koji kreira ugled zemlje na međunarodnom finansijskom tržištu i među kreditorima.
Kreditne rejtinge određuju ovlašćene međunarodne institucije – rejting agencije kao što su Standard and Poors, Moodys ili Fitch, na osnovu analize makroekonomskih pokazatelja u zemljama koje se ocenjuju, kao i na osnovu procene budućih ekonomskih kretanja.
Srbija u ovom trenutku, u skladu sa svojim ekonomskim performansama, ima skroman kreditni rejting – kod agencije Standard and Poors taj rejting je BB (što je otprilike u rangu Crne Gore ili Turske, a nešto slabiji od Mađarske i Rumunije), a kod agencije Fitch on je BB-, sa stabilnim prognozama. Osnovna karakteristika kojom se opisuje kreditni rejting koji ima Srbija je ,,kreditna sposobnost sa spekulativnim elementima i znatan kreditni rizik”. Takva konstatacija jasno govori da Srbija na međunarodnom tržištu kapitala ne može da računa na neke posebno povoljne uslove kreditiranja, pre svega povoljne kamatne stope.
Signal za uzbunu
Prošle godine, prilikom emitovanja prve serije deviznih obveznica, one su stranim kreditorima prodate uz godišnju kamatnu stopu od 7,24 odsto, što je vrlo visoka kamatna stopa. U stručnoj javnosti se kamatna stopa od oko šest odsto na državne hartije od vrednosti (kada su u pitanju razvijene ekonomije) smatra granicom iznad koje postoje jasne indicije da je ta ekonomija u problemima. Takav slučaj se dogodio sa Grčkom ili sa Italijom. Kada su kamatne stope na njihove dužničke hartije prešle tu granicu, to je bio signal za uzbunu u međunarodnim finansijskim krugovima, jer je jasno pokazao da su te zemlje u velikim problemima sa javnim dugom. Naravno, Srbija spada u zemlje u tranziciji, koja mora da računa sa višim kamatama nego što su kamate za razvijene zemlje.
Prema najavama novog ministra finansija Srbiju i u narednom periodu očekuje zaduživanje u cilju pokrivanja visokog budžetskog deficita. Izvesno je da Srbija u budućem zaduživanju ne može da računa na povoljne kamatne stope. Kako se zaduživanje zemlje bude povećavalo, tako će biti sve manje kreditora koji će biti spremni da nam pozajme novac, a kamatne stope će biti sve veće. Zbog toga treba biti veoma oprezan prilikom budućeg zaduživanja, kako zemlja ne bi upala u krizu javnog duga. Veoma važan elemenat za kreditni rejting i ugled Srbije kao dužnika na međunarodnom tržištu kapitala je nastavak ,,zamrznutog” aranžmana sa MMF-om. Zbog toga je važno da nova Vlada Srbije što pre obnovi pregovore sa Fondom i produži aranžman. Ne samo zbog oko milijardu evra kreditnih sredstava, već i zbog pozitivne poruke koju aranžman sa MMF-om šalje kreditorima, ali i potencijalnim investitorima.
U cilju učvršćivanja kreditnog rejtinga zemlje, nova Vlada Srbije moraće ozbiljno da poradi i na fiskalnom prilagođavanju, svođenju budžetskog deficita u dogovorene okvire. To će, sa jedne strane, podrazumevati sigurno značajne budžetske uštede i smanjivanje rashoda, uz sve socijalne pritiske koji postoje. S druge strane, vlada će morati da pronađe način da poveća budžetske prihode, što kao jednu od mera nameće i razmišljanje o povećanju stope PDV-a. Zbog svega toga, novu Vladu Srbije očekuju velika iskušenja i sigurno teške odluke u naporima da u narednom periodu očuva kreditni rejting zemlje, ali i da ne dozvoli da zemlja uđe u zonu prezaduženosti.
Kreab, Gavin & Anderson – Brisel*
Dr Vladimir Krulj
Kreditne rejtinge određuju ovlašćene međunarodne institucije – rejting agencije kao što su Standard and Poors, Moodys ili Fitch, na osnovu analize makroekonomskih pokazatelja u zemljama koje se ocenjuju, kao i na osnovu procene budućih ekonomskih kretanja.
Srbija u ovom trenutku, u skladu sa svojim ekonomskim performansama, ima skroman kreditni rejting – kod agencije Standard and Poors taj rejting je BB (što je otprilike u rangu Crne Gore ili Turske, a nešto slabiji od Mađarske i Rumunije), a kod agencije Fitch on je BB-, sa stabilnim prognozama. Osnovna karakteristika kojom se opisuje kreditni rejting koji ima Srbija je ,,kreditna sposobnost sa spekulativnim elementima i znatan kreditni rizik”. Takva konstatacija jasno govori da Srbija na međunarodnom tržištu kapitala ne može da računa na neke posebno povoljne uslove kreditiranja, pre svega povoljne kamatne stope.
Signal za uzbunu
Prošle godine, prilikom emitovanja prve serije deviznih obveznica, one su stranim kreditorima prodate uz godišnju kamatnu stopu od 7,24 odsto, što je vrlo visoka kamatna stopa. U stručnoj javnosti se kamatna stopa od oko šest odsto na državne hartije od vrednosti (kada su u pitanju razvijene ekonomije) smatra granicom iznad koje postoje jasne indicije da je ta ekonomija u problemima. Takav slučaj se dogodio sa Grčkom ili sa Italijom. Kada su kamatne stope na njihove dužničke hartije prešle tu granicu, to je bio signal za uzbunu u međunarodnim finansijskim krugovima, jer je jasno pokazao da su te zemlje u velikim problemima sa javnim dugom. Naravno, Srbija spada u zemlje u tranziciji, koja mora da računa sa višim kamatama nego što su kamate za razvijene zemlje.
| Najbolje kreditne rejtinge koje počinju sa oznakom AAA, imaju najrazvijenije ekonomije poput Nemačke i SAD, što označava najmanji kreditni rizik i visoku kreditnu sposobnost. Kreditni rejtinzi sa oznakom BBB i manje svrstavaju se u red srednjih kreditnih rejtinga. Označavaju relativno visoku ili srednju kreditnu sposobnost, ponekad sa špekulativnim elementima i sa umerenim ili višim kreditnim rizikom. Kreditni rejtinzi koji počinju sa oznakom CCC i niže govore o lošoj kreditnoj sposobnosti i veoma visokim kreditnim rizikom. Takav slučaj je sada na primer sa Grčkom, koja ima takav kreditni rejting kod Standardai Pursa. Ta zemlja je u dramatičnoj ekonomskoj situaciji i praktično preti joj bankrot. |
Prema najavama novog ministra finansija Srbiju i u narednom periodu očekuje zaduživanje u cilju pokrivanja visokog budžetskog deficita. Izvesno je da Srbija u budućem zaduživanju ne može da računa na povoljne kamatne stope. Kako se zaduživanje zemlje bude povećavalo, tako će biti sve manje kreditora koji će biti spremni da nam pozajme novac, a kamatne stope će biti sve veće. Zbog toga treba biti veoma oprezan prilikom budućeg zaduživanja, kako zemlja ne bi upala u krizu javnog duga. Veoma važan elemenat za kreditni rejting i ugled Srbije kao dužnika na međunarodnom tržištu kapitala je nastavak ,,zamrznutog” aranžmana sa MMF-om. Zbog toga je važno da nova Vlada Srbije što pre obnovi pregovore sa Fondom i produži aranžman. Ne samo zbog oko milijardu evra kreditnih sredstava, već i zbog pozitivne poruke koju aranžman sa MMF-om šalje kreditorima, ali i potencijalnim investitorima.
U cilju učvršćivanja kreditnog rejtinga zemlje, nova Vlada Srbije moraće ozbiljno da poradi i na fiskalnom prilagođavanju, svođenju budžetskog deficita u dogovorene okvire. To će, sa jedne strane, podrazumevati sigurno značajne budžetske uštede i smanjivanje rashoda, uz sve socijalne pritiske koji postoje. S druge strane, vlada će morati da pronađe način da poveća budžetske prihode, što kao jednu od mera nameće i razmišljanje o povećanju stope PDV-a. Zbog svega toga, novu Vladu Srbije očekuju velika iskušenja i sigurno teške odluke u naporima da u narednom periodu očuva kreditni rejting zemlje, ali i da ne dozvoli da zemlja uđe u zonu prezaduženosti.
Kreab, Gavin & Anderson – Brisel*
Dr Vladimir Krulj
Δεν υπάρχουν σχόλια:
Δημοσίευση σχολίου