Δευτέρα 31 Οκτωβρίου 2011

7.000.000.000. ljudi na planeti


Izvor:Tanjug
[  15:08 / 31.10. ] Štampaj
7.000.000.000. ljudi na planeti
-UN na današnji dan simbolično obeležavaju rođenje bebe koja je sedmomilijarditi stanovnik planete. -Slavlje počelo na Filipinima, gde je dva minuta pre ponoći rođena devojčica Danika Mej Kamačo u bolnici u Manili.

Zemlje širom sveta obeležavaju danas demografsku prekretnicu - rođenje sedmomilijarditog stanovnika na Zemlji organizujući različite svečanosti, ali se istovremeno mogu čuti i upozorenja da možda ima previše ljudi u odnosu na resurse. Ujedinjene nacije su odlučile da 31. oktobra simbolično obeleže dolazak bebe koja će biti sedmomilijarditi stanovnik planete zbog čega će širom sveta biti organizovane različite svečanosti - u Zambiji će biti organizovano takmičenje u pevanju, Vijetnam organizuje koncert pod nazivom "Sedam milijardi: Računajmo jedni na druge", a ruske vlasti će bebama koje se danas rode davati poklone. Slavlje je počelo na Filipinima, gde je dva minuta pre ponoći rođena devojčica od svega 2,5 kilograma po imenu Danika Mej Kamačo u bolnici u Manili, preneo je AFP. Iako je rođena dva minuta pre ponoći, lekari su izjavili da bi njeno rođenje moglo biti smatrano prvim rođenjem u ponedeljak. Beba je već dobila pregršt poklona, od čokoladne torte preko školarine za studiranje do finansijskih sredstava koji bi trebalo njenim roditeljima da omoguće da otvore radnju. S druge strane, Itar-Tas s je objavio da je sedmomilijarditi stanovnik Zemlje, dečak od 3,6 kilograma, rođen u najzapadnijem ruskom gradu Kaljiningradu, dva minuta posle ponoći, da bi kasnije novinske agencije prenele da je na drugom kraju Rusije u gradu Petrovsk-Kamčatski rođena još jedna beba Aleksandar, takođe, težak 3,6 kilograma 19 minuta posle ponoći po lokalnom vremenu. Rusija se prostire na devet vremenskih zona, zbog čega je i izbio spor u vezi sa određivanjem sedmomilijarditog stanovnika. Indija je titulu sedmomilijarditog stanovnika dala devojčici koja se rodila u indijskoj državi Utar Pradeš, dok je u Bangladešu za sedmomilijarditog stanovnika proglašena devojčica teška 2,75 kilograma po imenu Ojši, rođena minut posle ponoći u bolnici u Daki. Ujedinjene nacije su 12. oktobra 1999. godine imenovale Adnana Mevića, rođenog u bolnici u Sarajevu za šetomiljarditog stanovnika Zemlje, da bi od tog trenutka do danas bilo rođeno milijardu beba ili stanovništu pridodata gotovo jedna cela Kina zbog čega raste strah da za 100 godina nećemo biti u stanju da se prehranimo. UN su uoči današnjih svečanosti saopštile da će broj stanovnika na Zemlji do 2.100 godine narasti na 10, a možda i 15 milijardi ljudi ukoliko stope rađanja samo malo premaše očekivane. UN, takođe, predviđaju da će Indija preuzeti od Kine status najmnogoljudnije države do 2025. godine kada će imati oko 1,5 milijardi stanovnika. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun izjavio je da će sedmomilijardita beba doći u "svet protivrečnosti" u kojem je i dalje znatno prisutno siromaštvo i da ovaj događaj treba da bude "poziv na akciju" kako bi se suzbilo siromaštvo. "I pored obilja hrane, milijardu ljudi svake noći na počinak odlazi gladno. Mnogi uživaju u luksuznom načinu života, ali su mnogi drugi i dalje siromašni", rekao je Ban u intervjuu za časopis "Tajm". U izveštaju Fonda UN za stanovništvo istaknuto je da će se svet suočiti sa velikim problemom pronalaska posla za novu armiju mladih ljudi, posebno u siromašnim zemljama. Takođe se postavlja pitanje o tome kako će klimatske promene i rast broja stanovnika uticati na rešavanje problema gladi, upravljanja megagradovima poput Tokija ili zbrinjavanje sve starije populacije u Evropi.

Κυριακή 30 Οκτωβρίου 2011

ΟΔΟΦΡΑΓΜΑΤΑ ΨΗΛΟΥΕΡΑ ΑΠΟ ΔΥΟ ΜΕΤΡΑ

Εκτύπωση
30/10/2011
 Σήμερα προ μεσημβρία τα ελικόπτερα των δυνάμεων Kfor και της αποστολής Euleks προσγειώθηκαν μερικές φορές στη διοικητική συνοριακή διάβαση Brnjak, η οποία τελεί υπό αποκλεισμό, επειδή οι εκεί Σέρβοι έστησαν, χτες, Σάββατο, μπροστά σ’αυτήν τη συνοριακή διάβαση οδοφράηγματα ύψους παραπάνω από δύο μέτρα, και στα οποία βρίσκεται η σερβική σημαία. Οι Σέρβοι πολίτες συνεχίζουν να εφημερεύουν δίπλα στα οδοφράγματα, ενώ στην άλλη μεριά των οδοφραγμάτων, που τοποθετήθηκαν στην Εθνική Οδό Zubin Potok-Ribariće, βρίσκονται άνδρες της γαλλικής μερίδας στρατιωτών από τη σύνθεση των δυνάμεων Kfor, που έχουν μια σκοπιά σε ένα κοντινό ύψωμα. Τα οχήματα που πορεύονται προς τη σερβική κωμόπολη Ribariće χρησιμοποιούν έναν λιθόστρωτο περιφερειακό δρόμο, που περνάει πάνω από τη διάβαση Brnjak, στον οποίο τον έλεγχο ρουτίνας των συγκοινωνιών κάνουν οι άνδρες της γερμανικής μερίδας στρατιωτών από τη σύνθεση των δυνάμεων Kfor. Η κατάσταση παραμένει ήρεμη και γύρω από τα οδοφράγματα στα χωριά Zupče και Jagnjenica, όπου οι εκεί Σέρβοι συνεχίζουν να εφημερεύουν.

Ručak sa ukusom kestena

Od pitomog kestena se pripremaju ukusne čorbe, variva, salate i poslastice. Probajte da od ove veoma zdrave namirnice pripremite drugačiji porodični ručak
PITOMI kesten je simbol jeseni, dijetalna i veoma zdrava namirnica. Od njega se pripremaju ukusne čorbe, variva, salate i poslastice. Evo nekoliko jednostavnih recepata koji će vam ulepšati porodični ručak.
JESENJA ČORBA
Potrebno je: 700 g kestena, 2 glavice luka, 400 g lisičarki, veza majčine dušice, 6 dl povrtnog bujona iz kocke, maslinovo ulje, so, biber i 200 g rezanaca za supu.
Svaki kesten malo zasecite nožem i pecite 20 minuta u zagrejanoj rerni na 220 stepeni. Za to vreme očistite pečurke, isecite ih na trake i pržite od sedam do osam minuta na 3 kašike vrelog ulja u koji ste položili grančicu - dve majčine dušice i dodali prstohvat soli. Posebno, na 4 kašike vrelog ulja u koje ste položili par grančica majčine dušice ispržite seckani luk, dodajte pečen i oljušten kesten i ključali povrtni bujon. Poklopite, smanjite temperaturu i kuvajte 40 minuta uz povremeno mešanje. Odvojte dve trećine kestena i pola količine dinstanih pečurki i zajedno izmiksajte, dodajući malo tečnosti u kojoj su se pečurke dinstale. Dobijenu smesu sipajte u posudu u kojoj se kuva kesten, dodajte preostale dinstane pečurke i kuvajte dok bujon ponovo ne proključa. Posolite, dodajte skuvane i oceđene rezance, kuvajte još dva-tri minuta, pobiberite i služite.
GURMANSKI GULAŠ
Potrebno je: šargarepa, 2 glavice luka, koren celera, 500 g svinjetine, juneća kocka za supu, 200 g skuvanih i oljuštenih kestena, 80 g mesnate slanine, limun, kašičica slatke mlevene paprike, malo brašna, ulje, so i biber.
Šargarepu, celer i slaninu iseckajte na kockice i sve zajedno propržite na 20 g vrelog maslaca koji ste pomešali sa 2 kašike ulja. Dodajte meso koje ste prethodno isekli na kockice i uvaljali u brašno, kratko propržite, prelijte s 2 dl vrelog junećeg bujona iz kocke, posolite, pobiberite po ukusu, dodajte još kašičicu mlevene paprike, promešajte, poklopite, smanjite temperaturu i kuvajte 30 minuta. Pred kraj kuvanja dodajte kesten, kuvajte još 15 minuta, iscedite malo limuna, promešajte i služite.
KUP SA CRNIM VINOM
Potrebno je: 600 g kestena, 110 g šećera, 0,5 l desertnog crnog vina, štapić cimeta, 5 zrna karanfilića, 5 zrna kardamoma, 2 dl slatke pavlake i pola kašičice cimeta u prahu.
Svaki kesten zasecite nožem i kuvajte u ključaloj vodi 10 minuta. Kuvani kesten oljuštite i preručite u posudu sa poklopcem da ostane topao. U posebnu posudu sipajte vino, dodajte šećer, štapić cimeta i zrna karanfilića i kardamoma, promešajte, kuvajte do vrenja, dodajte oljušteni kesten, poklopite, smanjite temperaturu i kuvajte 20 minuta ili dok kesten sasvim ne omekša. Skinite sa ringle i ostavite da se sasvim ohladi. Za to vreme umutite šlag od slatke pavlake. Ohlađeni kesten i tečnost u kojoj se marinirao rasporedite u staklene čaše, u svaku dodajte pomalo šlaga, pospite cimetom u prahu i služite.

Σάββατο 29 Οκτωβρίου 2011

NA SEVERU KOSOVA MIRNO, SRBI PROVELI NOĆ U ŠATORIMA

(0)   Subota, 29. Oktobar, 2011.| Autor: Agencija TANJUG

ZUBIN POTOK - Tokom protekle noći na severu Kosova i Metohije nije zabeleženo kretanje Kfora, a jedan broj Srba i ovu noć je proveo na barikadama koje su postavljene na putevima na severu pokrajine.

Srbi su prethodnu noć zbog hladnoće u nešto manjem broju nego obično proveli u automobilima, šatorima i oko vatre upaljene ispred barikada postavljenih u Zupču, Jagnjenici, Kosovskoj MItrovici i na još nekoliko lokacija gde se dežura na barikadama.

Saobraćaj preko dva administrativna prelaza na severu Kosova se ne obavlja, a koriste se zaobilazni putevi kako bi se stiglo do Raške, Ribarića i Novog Pazara odnosno došlo do severa Kosova iz ovih gradova.

Nakon odluke Srba da oslobode jednu saobraćajnu traku za prolazak jedinica Kfora komandant ove vojne misije Erhard Drevs izjavio je da Kfor neće koristiti pravo na slobodu kretanja sve dok sve međunarodne organizacije ne budu imale mogućnost slobodnog kretanja.

On je, juče tokom peseta Štrpcu rekao da je obećanje koje su dala odgovorna lica na severu Kosova o punoj slobodi kretanja Kforu "dobar prvi korak".

"Međutim, nećemo koristiti to pravo jer ne važi i za Euleks, zbog čega ne možemo proveriti da li postoji puna sloboda kretanja", poručio je Drevs.

On je ponovio da je njegov zahtev ostao isti, a to je da je potrebno obezbediti bezuslovnu i trajnu slobodnu kretanja za sve međunarodne misije, kako Kforu, tako i Euleksu i ostalim organizacijama i svim građanima.

"Sve dok se to ne obezbedi, Kfor će odustati od korišćenja date slobode kretanja. Neće biti podele između Kfora i naših međunarodnih partnera na Kosovu", poručio je Drevs.

U akciji Kfora koja je izvedena juče ujutro uklonjenje su barikade sa administrativnog prelaza Brnjak koji je i dalje van funkcije, a tom prilikom vojnici su jedan od kamiona koji je bio na barikadi gurnuli u provaliju prema jezeru Gazivode.

Η Σερβία δανείζεται κεφάλαια για έργα στον αυτοκινητόδρομο, Coridor 10

Ο Σέρβος υπουργός Υποδομών και Ενέργειας, Milutin Mrkonjic, συναντήθηκε με τους εκπροσώπους του γραφείου της Παγκόσμιας Τράπεζας στο Βελιγράδι, με αφορμή τα έργα στον αυτοκινητόδρομο Coridor 10, την ενίσχυση της ναυσιπλοΐας στον ποταμό Sava και την ανακατασκευή του οδικού δικτύου της Σερβίας, που χρηματοδοτούνται από την τράπεζα.

Ο κ. Mrkonjic ενημέρωσε την αντιπροσωπεία και τον επικεφαλής διευθυντή του γραφείου της Παγκόσμιας Τράπεζας στο Βελιγράδι, Loup Brefort, σχετικά με την πρόοδο της κατασκευής του οδικού δικτύου Dimitrovgrad, σύμφωνα με ανακοίνωση του υπουργείου της Σερβίας.

Kako iskoristiti sve blagodeti čaja

Ojačajte organizam pomoću prirodnih napitaka
Dajemo vam pregled čajeva koje bi uvek trebalo da imate na kuhinjskoj polici. Ovi topli biljni napici puni vitamina i minerala najbolja su prirodna zaštita od bolesti, a tokom hladnih dana posebno su delotvorni kod prehlada i kao sredstvo za jačanje imuniteta.
Lista pozitivnih efekata koje čajevi imaju na ljudski organizam prilično je dugačka, a delotvornost biljnih napitaka na zdravlje potvrdila su brojna istraživanja. Tako, redovnim konzumiranjem zelenog čaja loš holesterol može da se smanji za 15 odsto, kako su tvrde stručnjaci sa Univerziteta “Sveta Katarina” iz Brazila.
 

Oni su nakon opsežnog istraživanja ustanovili da je kod osoba koje su pile čaj ili osvežavajuće napitke na bazi čaja, holesterol snižen u periodu od 60 dana, zahvaljujući saponinima, supstancama koje funkcionišu kao specijalna vrsta deterženta i reaguju sa želudačnim kiselinama sprečavajući creva da apsorbuje masti. Do sličnih rezultata došli su i stručnjaci sa Univerziteta San Francisko.
 
 
Klikni za uvećanje (+)
- Pored toga što se kod ispitanika došlo do smanjenja holesterola, primetili smo da je značajno opao i nivo triglicerida i šećera. Takođe, primetili smo i da se težina učesnika studije smanjila za oko četiri procenata - naveo je Marselo Ribeiro, autor istraživanja i biolog.
 
Utvrđeno je i to da kofein i druge supstance koje se nalaze u čaju ubrazavaju rad metabolizma i sagorevaju kalorije za oko sedam procenata. Ipak, ovaj stručnjak smatra da aktivni sastojci čaja ne deluju samo sa žučnom kiselinom, već inhibiraju aktivnost lipaze, enzima koji se luči u pankreasu, a koji je uključen u stvaranje masti.
 
Do sličnih rezultata došli su i naučnici sa Nacionalnog univerziteta u Seulu, čije je istraživanje pokazalo da redovno konzumiranje čaja smanjuje težinu, salo na stomaku i glikozu.
- Pored toga što sprečava stvaranje plaka na arterijama, čaj se bori i protiv slobodnih radikala, molekula koji se nalaze u telu svakog čoveka i izazivaju propadanje ćelija - kaže za “Blic” Jasna Anđelković, viši dijetetičar-nutricionista.
Stoga može da se kaže da neka vrsta infuzije ovog čaja može da pomogne u borbi protiv raka.
 
Što se vitamina i minerala tiče, čajevi njima obiluju. Većina mešavina čaja sadrži nutrijenete koji su od fundamentalnog značaja za organizam, kao što je na primer folna kiselina, kalijum, mangan i vitamini K, C, B1 i B2. Zahvaljujući polifenolu koji sadrže, veoma su dobri saveznici u borbi protiv bakterija, poput onih koje mogu da izazovu karijes ili zapaljenje pluća.

Παρασκευή 28 Οκτωβρίου 2011

Демонстранти прекинули параду у Солуну



Протестанти у сукобу са полицијом

Атина – У Солуну је данас прекинута традиционална војна парада поводом обележавања националног празника „Дана НЕ”. Неколико стотина протестаната успело је да блокира трасу којом је требало да иду учесници параде, умешала се полиција, а борна кола су постављена 50 метара испред трибине на којој се налазио председник Грчке Каролос Папуљас .
Председник је резигнирано напустио скуп, а парада је отказана. Данас се традиционално обележава дан када су Грци у Другом светском рату италијанском окупатрору рекали историјско “не”, одбили да буду под њиховом командом и да преко своје територије пропусте на Балкан фашистичку војску.

Огорчени Карољас Папуљас после прекида параде
“Дубоко сам разочаран и повређен чињеницом да је оцрњено име овог града. Ово је историјски дан који припада свим Грцима, не овој групи демонстзраната . Овде сам у знак поштовања према Солуну, и срамота је што је спречена парада, срамота је да мене који сам се са 15 година борио за ову земљу називају - издајником”- дубоко повређен изјавио је председник Грчке који са групом политичара и војних лица напустио свечану трибину.
На улицама и других грчких градова такође су прекинуте параде јер је окупљена маса у неколико наврата напала учеснике. На улицама је све већи број демонстраната који носи пароле против политике владе и “европског мониторинга”.
У Атини где је на паради на Тргу Синтагма владу представљала министар образовања Ана Диамантопулу и армијски врх, групе студената су пролазећи поред трибуне од њих окренули главу на другу страну. Многи су у руци држалу црни флор! Дошло је и до сукоба полиције и припадника нео-фашистичке организације.

Ј.Павловић- Стаменић

објављено: 28.10.2011.

990 din umesto 2.000 din za večeru za dve osobe u restoranu Sunset. Uživajte u raznovrsnim specijalitetima!

990 din umesto 2.000 din za večeru za dve osobe u restoranu Sunset.
Preporuči ponudu

Napomene

  • Kupon važi za dve osobe
  • Kupon možete iskoristiti tek po isteku ponude
  • Možete kupiti najviše tri kupona, dva za sebe i jedan na poklon
  • Jelovnik možete pogledati ovde
  • Ponuda NE uključuje: poslastice i piće
  • Obavezna je najava dan unapred na +381.63.807.32.10
  • Radno vreme:
    pon-ned: 00-24h
  • Kupon možete iskoristiti pon-pet od 19-24h
  • Rok iskoristivosti kupona od 31.10.2011.do 01.12.2011.
  • Nakon isteka roka iskoristivosti kupon nije moguće iskoristiti
Zalazak je najlepši na Adi

Romantična večera u dvoje uz zalazak sunca, pucketanje vatre iz kamina, pogledom na more Beograda, tamo gde sunce ima najlepšu boju dok zalazi... Na Adi Ciganliji. Na beogradskom moru provedite poslednje sunčane dane ovog oktobra ili hladan jesenji dan u restoranu Sunset sa 12 godina dugom tradicijom...

Πέμπτη 27 Οκτωβρίου 2011


Grcima otpisano 100 mlrd. evra duga

Brisel -- Lideri zemalja članica evrozone su odlučili da otpišu 50 odsto spoljnog duga Grčke, uz niz drugih mera usmerenih na spasavanje ugrožene evropske valute.
Dobrovoljnim pristankom banaka da otpišu polovinu svojih potraživanja grčki dug biće smanjen za 100 milijardi evra.
Dogovor će omogućiti da grčki javni dug do 2020. godine padne na 120 odsto njenog BDP-a. Današnji grčki dug iznosi 350 milijardi evra, što je 162 odsto BDP-a.
Na sastanku koji je završen rano jutros, lideri sedamnaest zemalja koje koriste evro dogovorili su se i da povećaju obim Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFFS) na oko hiljadu milijardi evra.

Odluka o otpisivanju polovine grčkog duga i formiranju programa pomoći naslanja se na zaključke svih 27 članica EU, koji su odlučili da će vodeće evropske banke odsad morati da povećaju obavezne rezerve na devet odsto aktive. To zahteva da do 30. juna 2012. banke prikupe dodatnih 108 milijardi evra.

EU će, pored toga, do kraja godine zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom pokrenuti zajednički program pomoći Grčkoj vredan sto milijardi evra.

U pregovore sa bankama direktno su se uključili nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nicola Sarkozi, zajedno sa šeficom MMF-a Kristinom Lagard i predsednikom evrogrupe Žan-Klod Junckerom.

Iako su šefovi najmoćnijih evropskih zemalja bili u Briselu, novinarima su se na završetku sastanka obratili samo predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej i predsednik Komisije Manuel Barozo. “Svi smo svesni koliko je situacija ozbiljna”, rekao je Van Rompej, obrazlažući odluke.

On je dodao da danas nijedna vlada ne može sebi da dozvoli da potceni posledice prezaduženosti ili krah cena nekretnina ni kod kuće ni u drugoj zemlji. U suprotnom, kaznili bi ih birači i tržiste. Greške iz prošlosti se ne smeju ponoviti”.

Zadovoljni i Merkel i Sarkozi


Barozo je rekao da je Evropa prošle noći "potvrdila da je sposobna da preduzme sve što treba da bi očuvala ekonomsku stabilnost”. “I ranije sam govorio, a sada ponavljam da je ovo maraton, a ne sprint”, zaključio je on.
 
"Mislim da smo uradili pravu stvar za evrozonu, i da nas ovo vodi korak dalje na putu ka razumnom i dobrom rešenju. Uvek sam govorila da nećemo biti u mogućnosti da uradimo nešto preko noći, ali ova odluka nam donosi stabilnost i jaku valutu", kazala je nešto kasnije nemačka kancelarka Angela Merkel.

Direktor Svetske banke Robert Zelik pozdravio je sporazum evropskih lidera o borbi s dužničkom krizom koji treba da pomogne da se spreči širenje finansijskih potresa na ekonomije koje beleže brz rast i zaslužne su za polovinu globalnog ekonomskog rasta. On je upozorio i da sporazum predstavlja "samo prvi korak", kao i da je važno da se prati sprovođenje i da se postavi osnova da svetska ekonomija nastavi rast.

Nakon jutrošnjeg sastanka francuski predsednik Nikola Sarkozi kaže da je postignut "sporazum koji, uveren sam, pokazuje da smo kredibilni, ambiciozni i odgovorni prema grčkoj krizi". On je dodao da im je sporazum, zbog kompleksnosti problema, "uzeo celu noć ali da će rezultat doneti veliko olakšanje širom sveta".

Predsednica MMF-a Kristin Lagard smatara da je "ovo bio naporan dan, ali da je vredelo, jer imamo plan koji obuhvata sve. Tu je veoma solidno učešće privatnog sektora u Grčkoj, kao i program rekapitalizacije banaka oko čega su se složile sve članice. Tu je i evropski fond za finansijsku stabilnost koji će omogućiti dobru bazu za odbranu od krize. I na kraju postoji politički konsenzus oko ekonomskih i fiskalnih integracija, što je dobro".

Poljska, zemlja koja trenutno predsedava Evropskoj uniji, zadovoljna je ishodom kriznog samita šefova država i vlade evropske dvadesetsedmorke u Briselu.

"Radujemo se što je postignut dogovor jer to je vrlo važno za evropsku privredu a posebno smo zadovoljni time što je u svim tim dokumentima kojima je završen sastanak evrogrupe zapisano da će se integracija evrozone odvijati u saradnji sa ostalim zemljama EU. To je vrlo važno", kazao je portparol predsedavanja Konrad Njiklevič.

Unija spas traži u čvršćem povezivanju


Održivo rešenje za grčku krizu, proširenje Fonda za stabilizaciju evra, rekapitalizacija banaka i dalja fiskalna konsolidacija predstavljaju četiri koraka dogovorena na sastanku lidera zemlja EU okupljenih u Briselu.

Evropski lideri očekuju da novi koraci pokažu i građanima Evrope, ali i međunarodnim partnerima da se evropska monetarna unija pretvara u pravu ekonomsku uniju.

Na samitu u Briselu dogovoreno je i da se Evropski fond za finansijsku stabilnost sa 440 milijardi evra proširi na oko bilion evra. “Evropski finansijski kišobran“ je posle pomoći Irskoj, Portugalu i Grčkoj pao na 270 milijardi evra, a njegovo jačanje trebalo bi da spreči prelivanje dužničkih kriza na druge zemlje evrozone, na prvom mestu Italiju i Španiju.

I dok jedni rešenje za trenutnu, kako je mnogi već zovu “najtežu krizu koja je do sad pogodila EU“, vide u većoj integraciji, za druge je pak prepuštanje Briselu još više ovlašćenja i kontrole nezamislivo.

“Potreban nam je pravi zajednički pristup. Moramo da na pravi način integrišemo evrozonu. Moramo da zaokružimo monetarnu uniju pravom ekonomskom unijom“, smatra predsednik Evropske komisije Barozo.

Mišljenja stručnjaka su različita. Jedni smatraju da jedino dublje integrisane zemlje Evropske unije imaju šansu da se na svetskim tržištima suprotstave jakim igračima, kao što su SAD i Kina.

Drugi pak u trenutnoj krizi vide šansu za jačanje evra, ali i efikasnosti unije, dok ima i onih koji smatraju da se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću pretpostaviti koji je korak pravi, jer se dešava nešto što se nikada ranije nije desilo u evropskoj monetarnoj uniji. Za rešenje takvog problema, smatraju biće potrebna i eventualna promena samog ustava Evropske unije.

Τα λειτουργικά κέρδη της Telenor στη Σερβία μεταξύ Ιανουαρίου και Σεπτεμβρίου του 2011 ανήλθαν σε 508 εκατ. κορώνες (66 εκατ. ευρώ)

Ο νορβηγικός τηλεπικοινωνιακός όμιλος, Telenor, ανακοίνωσε χθες ότι τα λειτουργικά κέρδη της σερβικής μονάδας που διαθέτει αυξήθηκαν στα 508 εκατ. νορβηγικές κορώνες (92 εκατ. δολάρια / 66 εκατ. ευρώ) κατά τους πρώτους εννέα μήνες του 2011, από 293 εκατ. κορώνες που ήταν ένα χρόνο νωρίτερα.

Τα έσοδα της Telenor στη Σερβία ανήλθαν σε σχεδόν 2,2 δις κορώνες μέχρι και τον περασμένο Σεπτέμβριο από 1,9 δις κορώνες, που ήταν το προηγούμενο έτος, όπως αναφέρεται σε σχετική έκθεση του νορβηγικού ομίλου τηλεπικοινωνιών

Три милијарде евра народ држи у сламарицама

Економија

До ове суме се дошло простим сабирањем и одузимањем онога што се дешавало 2002, када је замењено немачких марака за десет милијарди евра. Пошто је до сада на штедњу положено седам милијарди евра – три негде „лутају”.
Новица Коцић
Петар Ј, који је ових дана продао стан за 90.000 евра, ниједног се часа није двоумио „ди ће новце склонити”. У банку на штедњу, каже. Кров над главом већ има, а улагање у нову некретнину у садашњим условима не сматра паметним потезом. Поучен је искуством оних који су се у последњих неколико година одлучили на продају, па су на крају били на губитку у односу на време када су стан купили, а и евентуално изнајмљивање не „одбацује” му очекивану зараду. Искуство с куповином акција предузећа током последњих кризних година научило га је да ни од те инвестиције не би могао мирно да спава. Ту се већ оклизнуо „на мало”. Не губи му се на много.
Ризик је кључна реч за сваког инвеститора и зато се сада, када економска криза игра на продужетке, намеће питање како било кога ко има вишак новца, као наш саговорник с почетка текста, приволети да инвестира у нешто што може да омогући развој. Штедња у банкама премашила је седам милијарди евра, а у јавности се оперише да у кућним трезорима још има око три милијарде евра. Нико не саопштава како се дошло баш до тог износа, а чини се да је настао простим сабирањем и одузимањем онога што се дешавало 2002, када је замењено немачких марака за десет милијарди евра. Пошто је до сада на штедњу положено седам милијарди евра – три негде „лутају”.

Упућени кажу да у „сламарицама” мора бити више од три милијарде евра. Какав-такав развој у последњих десет година не може се занемарити, као ни чињеница да је у земљу од тада, по разним основама стигло 75 милијарди долара нето. Од кредита, донација, дознака, приватизације…
Банкари кажу да су, колико је до њих, учинили све да новац из кућних трезора заврши на штедњи у банкама.
Јелена Петровић, експерт за развој производа Фолксбанке каже да неспорно још увек велики број штедиша нема поверење у банке и да велики износ уштеђевине чувају на алтернативним местима. Важно је да се овај тренд мења и да све више људи штеди у банкама зато што препознају корист оваквог чувања новца.
– Почевши од 2007. године, банке уз подршку НБС, организовано, клијентима дају повољније услове у Недељи штедње, управо због тога да би их мотивисали да новац чувају и штеде у банкама. Користи су обостране, на првом месту је сигурност орочених средстава, али и врло атрактивне камате које клијент на крају дефинисаног периода орочења добија – каже Јелена Петровић.
Банкеова средства користе у даљем пословањузависно од саме пословне политике. Треба имати у виду, каже она, да су у односу на регион у Србији каматне стопе на штедњу јако високе, а основни су разлог да се клијенти мотивишу да штеде у банкама.
Члан Извршног одбора Сосијете женерал банке Мирослав Ребић каже да је процена од три милијарде евра у „сламарицама” рађена на основу информација из периода конверзије немачких марака у евро.
– Тешко је проценити да ли је износ ван редовних новчаних токова у овом тренутку још увек на том нивоу, а поготово који део тог износа је склоњен у такозване сламарице. Што се тиче активности банака усмерених на прикупљање средстава, најважније је нагласити то да банке омогућавају чување новца уз максималну сигурност за депоненте. Тек онда следи стимулација штедиша у виду разноврсне понуде штедних производа и каматних стопа који им доносе принос на депозите. Када је у питању гувернерова препорука, не очекујемо да она негативно утиче на полагање депозита, имајући у виду да су услови за штедњу у нашој земљи и даље атрактивни. Важно је да сви релевантни чиниоци у земљи уложе свој максимум у креирање пословног амбијента који погодује инвестицијама и економском расту, што ће помоћи реализацији пројеката у које грађани желе да уложе свој новац – каже Ребић.
Директор маркетинга Комерцијалне банке Горан Милићевић сматра да гувернерова препорука неће обесхрабрити штедише и да неће бити смањења улога, јер су камате на штедњу код нас и даље два пута веће него у западним земљама.
– Онима којима је важна сигурност, штедња у банци је најбоље решење. Јер, ко даје паре на орочену штедњу има сигуран и стабилан принос. Новац се може уложити и на друге начине, али ту може и да се добије, али и изгуби – каже Милићевић.
Ненад Гујаничић, брокер Синтеза инвест групе, каже да ризичнија улагања доносе већу зараду, јер зашто би неко преузео ризик ако му тај посао не би дао шансу за већи профит. Тренутно, најмање је ризично штедети и то у девизама, као и куповати обвезнице стране девизне штедње. По степену несигурности, следи штедња у динарима и куповина динарских обвезница Министарства финансија. Још ризичније је улагати у инвестиционе фондове. Мање у фондове за очување вредности имовине, а више у фондове раста који улажу у акције, па су самим тим и ризичнији.
Неизвесније је, каже, инвестирати у акције, али оне носе и највећи потенцијал за зараду.
– Ко је, на пример, током прошлогодишње Недеље штедње куповао акције НИС-а, имао је принос од 30-40 одсто. Међутим, то није никакав гарант за будућност – каже Гујаничић.
Ко се определи да улаже у некретнине и очекује приход од изнајмљивања мора да зна да је тренутно принос на ту инвестицију нижи него на штедњу у банци и износи свега три, четири одсто годишње, што је последица нереално високих цена некретнина.
-------------------------------------------------------
Мало штедимо
Да је Србији потребан сваки евро нове штедње сведочи и податак Светског економског форума који нас је по стопи националне штедње (укупна штедња у односу на БДП) сврстао на 131. место од 142. земље. Све приче да смо сиромашни и да немамо од чега да штедимо падају у воду пред само једном чињеницом да су у односу на нас много боље рангиране земље које имају много мањи БДП по становнику од нас.
Јована Рабреновић
објављено: 27.10.2011

Τετάρτη 26 Οκτωβρίου 2011

Putem manastirskih staza i planinskih venaca

Ukoliko do sada niste imali prilike da uživate u lepotama centralne Srbije, pravo je vreme da vas portal www.Srbija.SuperOdmor.rs provede kroz najlepše krajeve srca naše zemlje - velelepne planine, gradove Kragujevac, Kraljevo, Valjevo, Šabac, ili predivne manastire koji vekovima krase ovo područje.
Gledićke planine
Vaš vodič kroz Srbiju, www.Srbija.SuperOdmor.rs predlaže da za početak obilaska na mapi pronađete manastir Dračan posvećen Svetom Nikoli koji se nalazi na samo deset kilometara zapadno od Kragujevca, a podignut je davne 1734. godine.
 

Gružansko jezero
Živopis potiče iz 1975. godine, dobro je očuvan i smatra se jednim od najboljih iz ovoga kraja. Jednostavnim klikom na sajt www.Srbija.SuperOdmor.rs možete se upoznati sa bajkovitom okolinom Kragujevca, gde se proteže Gružansko jezero koje zahvaljujući svom položaju, prostranstvu i pitomim obalama poseduje izuzetne uslove za sportski ribolov.
Koštunići
Ako ste ljubitelji banjskog turizma, možete uživati u Banji Gornja Trepča koja je ušuškana u blizini Čačka, na šumovitim padinama planina Bukovik i Vujan, na nadmorskoj visini od 460 metara. Za najlepšu banju u Srbiji važi Mataruška banja koja se nalazi u okolini Kraljeva. Posebno prijatan izgled banji daju brojni parkovi i šetališta sa puno zelenila. Pored puno različitog rastinja park poseduje i Ginko Bilobu koja je doneta sa Labradora, banja poseduje i uređenu plažu na obali Ibra.
 

Budite i vi promoter Srbije

Ne zaboravite da nam šaljete vaše opise, fotografije i zanimljivosti svoga kraja i tako i vi doprinesete promociji naše zemlje na sajtu www.Srbija.SuperOdmor.rs .
 
Za najbolje fotografije zadužen je foto-konkurs “Moja Srbija”, tako da će sajt www.SuperOdmor.rs nagraditi najbolje fotografe, a ostale zanimljive informacije ili nešto što smo izostavili podelite sa nama na našem novom portalu www.Srbija.SuperOdmor.rs .

 
Mataruška banja
Prilikom obilaska Šumadije, idealno putovanje bilo bi kroz Gledićke planine. Pružaju se u dužini od 35 kilometara između Lepenice na severu, Gruže na zapadu, Levča na istoku i Zapadne Morave na jugu. Gledićke planine spadaju u red najviših i najdužih planina u Šumadiji, a ime su dobile po selu Gledić. Bogate su šumom, izvorima, pašnjacima, klisurama i brojnim rečicama i potocima...

Još jedan biser centralne Srbije i Hadži-Prodanova pećina udaljena 7 km od Ivanjice. Dobila je ime po Karađorđevom vojvodi koji je u ovoj pećini sklanjao zbegove. Avanturistima će biti posebno interesantna jer predstavlja kombinaciju važnog turističkog, speleološkog i arheološkog objekta. Pored predivnih dvorana sa stalagmitima i stalaktitima, u pećini su pronađeni vredni predmeti iz doba praistorije.

Centralna Srbija može se pohvaliti i prvim i jedinim ekološkim selom u Srbiji: etno-selom Koštunići. Prirodu ovog kraja još nisu dodirnule blagodeti civilizacije, tako da je sve iskonski čisto, a ljudi su učinili mnogo da se kroz Koštuniće ne može u žurbi proći. Ovde se nalazi i etno-kuća sa tkaljama, pletiljama i veziljama čije rukotvorine već odlaze u svet, Prodanovića magaza, stara više od 120 godina, sada etno-muzej i stalna postavka slikara Bože Prodanovića... Takođe, ovde možete videti i istorijski muzej posvećen kolubarskoj bitci i legendarnom generalu Živojinu Mišiću

Τρίτη 25 Οκτωβρίου 2011

Η αλυσίδα σούπερ μάρκετ Lidl σχεδιάζει να ανοίξει καταστήματα σε 20 σερβικές πόλεις

Η γερμανική αλυσίδα σούπερ μάρκετ, Lidl, εξετάζει περίπου 20 τοποθεσίες σε διάφορες σερβικές πόλεις, όπου σχεδιάζει να κατασκευάσει νέα καταστήματα, μετέδωσαν τα τοπικά μέσα ενημέρωσης.

Η πόλη
Novi Sad στη βόρεια Σερβία και η πόλη Valjevo, στα δυτικά της χώρας, θα είναι πιθανότατα μεταξύ των τοποθεσιών που θα επιλεγούν για να κατασκευαστούν νέα σούπερ μάρκετ, με δεδομένο το γεγονός ότι δεν υπάρχουν σήμερα εκεί μεγάλες αλυσίδες καταστημάτων λιανικής πώλησης, μετέδωσαν τα μέσα ενημέρωσης

Počelo asfaltiranje mosta preko Ade

Na zadnjem rasponu novog mosta na Adi Ciganliji juče je počelo postavljanje prvog sloja asfalta. Prema rečima Martina Štajnkilera, predstavnika izvođača radova iz austrijske firme „Por”, ovo je betonski deo mosta, gde su postavljene trake hidroizolacije, preko kojih je sada počelo asfaltiranje.
- Vreme nam donekle ide na ruku i prema prognozama, očekujemo još lepih dana koji će nam omogućiti nesmetan rad. Na čitavom gradilištu svaki dan prisutno je oko 300 radnika, a na samom asfaltiranju trenutno je angažovano njih 25 – kazao je Štajnkiler.
 

Nenad Bajić iz Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda kaže da se istovremeno privode kraju i radovi na konstrukciji prilaznih rampi i dela pristupnih puteva.
 
– Na novobeogradskoj strani su bezmalo završene rampa broj pet, koja saobraćaj iz Ulice Jurija Gagarina vodi na most, i rampa broj sedam, koja saobraćaj sa mosta usmerava ka raskrsnici sa Bulevarom Milutina Milankovića. Rampa broj šest urađena je u delu preko Ulice Jurija Gagarina, a na njoj se nastavljaju radovi i ona će služiti da saobraćaj usmerava sa mosta ka novobeogradskim blokovima. Na starobeogradskoj strani mosta, u okviru trećeg nivoa petlje „Radnička” napreduju severna i južna konstrukcija ka mostu, tako da u narednih dvadesetak dana očekujemo i ovo spajanje s mostom – rekao je Bajić.
 
Petlja „Radnička” u tri nivoa u krajnjoj istanci povezivaće most preko Ade, petlju „Hipodrom” i Radničku ulicu od Beogradskog sajma do kompleksa „Jugopetrola”, kao i trasu beogradskog metroa.
 
Most preko Save na donjem špicu Ade Ciganlije biće dug 964 i širok 45 metara, s glavnim rasponom od 376 metara. Imaće šest saobraćajnih traka, dva koloseka za šinski saobraćaj i dve pešačko-biciklističke staze.
 
Sa pilonom od 200 metara, most će biti najvažnije obeležje grada i gradske saobraćajne mreže u budućnosti.

Κυριακή 23 Οκτωβρίου 2011

Organska hrana sa Stare planine u EU

U Pirotskom okrugu je sve više proizvođača organske hrane za koju vlada veliko interesovanje na domaćem i inostranom tržištu. Krompir, crni luk, pasulj, boranija, tikvice a odnedavno čičoka i šljiva proizvedeni na staroplaninskim njivama završavaju i na trpezama Francuza i Rusa. Proizvodnja se organizuje u okviru Zemljoradničke zadruge „Arbinje“ iz Pirota koja svojim kooperantima olakšava početak proizvodnje, ali i omogućuje izvoz na tržište EU.
Proizvođač iz sela Dojkinci je u Francusku izvezao 4,5, tona organskog kormpira
Direktor zadruge „Arbinje” Nebojša Veličković kaže da je zadruga osnovana pre četiri godine sa ciljem da se bavi organskom proizvodnjom u Pirotskom okrugu i da imaju svoje kooperante u Pirotu, Babušnici, Beloj Palanci i Dimitrovgradu.
- U okrugu se organskom proizvodnjom za sada bavi dvadesetak naših zadrugara koji imaju serifikate. Počeli smo sa krompirom, crnim lukom i pasuljem, a jedno vreme je bio i uzgoj tikvica. U selu Pokrovenik se čuvaju mangulice, a u planu je i čuvanje ovaca i koza. Preko jedne francusko-srpske firme plasiramo organski krompir i luk u Francusku, a imamo ugovor sa jednom firmom o preradi i konzerviranju voća i povrća za Rusiju. Velika je potražnja za ovim proizvodima, koji su odnosu na konvencionalne skuplji od 15 od 30 odsto. Postoji sigurno tržište, posebno u većim centrima. U našem kraju uslovi za ovu vrstu proizvodnje hrane su idealni jer je zemljište nezagađeno, a posebno su dobre neobrađene njive na Staroj planini - kaže Veličković.

Predrag Stojanović u selu Izatovci na Staroj planini već tri godine organski proizvodi krompir, crni luk i pasulj, a od ove godine i šljivu. Stojanović je ove godine proizveo osam tona krompira i dve tone pasulja. Planira da iduće godine poveća proizvodnju i površine od sadašnjih 14 hektara.


- Naše područje je još uvek nezagađeno i proizvodnja zdrave hrane je budućnost našeg kraja. Dobijamo subvencije države koje su veće nego za običnu proizvodnju. Subvencije po hektaru obične proizvodnje iznose 14.000, a za organsku proizvodnju 43.000 dinara. Pomaže i opština Pirot oko troškova plaćanja sertifikacije - kaže Stojanović.

Predsednik Saveta Mesne zajednice sela Dojkinci i jedan od najvećih proizvođača organskog krompira Dragan Najdanović kaže da je tražnja za organski proizvedenim krompirom ogromna.

- Tereni na kojima se proizvodi organski krompir su potpuno nezagađeni jer njive nisu decenijama obrađivane i nisu videle pesticide niti bilo kakve hemikalije. Koristi se isključivo stajsko đubrivo, i to samo u propisanim količinama. Prošle godine smo krenuli sa dve-tri parcele po 50 ari, a već ove samo ja imam na više od hektar površine. Prve godine proizvodnje sa samo 30 ari uspeo sam da proizvedem 4,5 tona krompira. Preko zadruge „Arbinje“ i jedne srpsko-francuske firme prošle godine smo celokupnu proizvodnju izvezli u Francusku. Cene krompira koji je organski proizveden i za to poseduje odgovarajuće sertifikate veće su za 30 procenata od komercijalno proizvedenog krompira - kaže Najdanović.

Slađana i Dobrivoje Tomanović iz Temske kraj Pirota imaju registrovano domaćinstvo i bave se organskom proizvodnjom. Imaju zasad čičoke, u narodu poznatije kao stogodišnji slatki krompir, a organski proizvode i pasulj. - Ovo je prva godina i za sada smo zadovoljni. Posadili smo je u aprilu i očekujemo dobar prinos. Za narednu godinu planiramo povećanje proizvodnje - kaže Dobrivoje.
Njegova supruga dodaje da od organske proizvodnje može da se živi, ali da je to dug proces da bi se došlo do sertifikata.

- Za sada još uvek nemamo razrađeno tržište, ali je interesovanje za čičoku veliko. Naša cljna grupa su dijabetičari, jer ovakvog proizvoda nema na tržištu - kaže Slađana.

Без договора Срба с Кфором и Еулексом

Срби и протеклу ноћ провели на барикадама, а једина значајнија активност забележена нешто пре шест сати у месту Јагњеница, где је Кфор раније запосео неке од камиона којима је запречен пут ка административном прелазу Брњак, јавља Танјуг. Председници четири српске општине траже хитан пријем код Тадића
Фото Танјуг
Косовска Митровица – Састанак челника четири општине са севера Косова с високим званичницима Кфора и Еулекса, на којем је постојала могућност за изналажење решења за вишемесечну кризу на северу Косова, прошао је без договора. Наиме, српски лидери – Крстимир Пантић (Косовска Митровица), Драгиша Миловић (Звечан), Славиша Ристић (Зубин Поток) и Бранко Нинић (Лепосавић) – поновили су захтев да Еулекс „не асистира у превозу албанских цариника и пограничне полиције на административне прелазе Брњак и Јариње” на шта им је Ерхард Древс, главнокомандујући Кфора за Космет, узвратио да тражи „безусловну слободу кретања за војну и цивилну међународну мисију – Кфор и Еулекс”.
– Вишемесечни проблем и криза на северу Косова мора се подићи на виши ниво, јер решавање овог проблема није у ингеренцији четири председника општина, па ћемо зато затражити хитан састанак с Борисом Тадићем да чујемо његово виђење ове ситуације. Истакли смо званичницима Кфора и Еулекса да се овај проблем не може решити силом и насиљем, већ да је потребан разговор и договор. Очекујемо да нас Тадић што хитније прими, а замолили смо Древса да не покушава на силу да уклони барикаде, што нам он није гарантовао. Остаје нам да верујемо да ипак неће доћи до разбијања барикада – казао је Драгиша Миловић, председник општине Звечан, на импровизованој конференцији за новинаре у Косовском Митровици, испред зграде „Европске куће” у овом граду, након састанка који је трајао више од два сата.
Како је Миловић казао, Еулекс је имао само један захтев, а то је, као што је и Древс нагласио, безусловна слобода кретања. На питање новинара „Политике” који је био коментар званичника Еулекса на захтев српских лидера да мисија ЕУ на Косову престане с транспортом албанских цариника и пограничне полиције, Миловић је рекао да од шефа Еулекса није добио одговор на то, као ни на друга питања.
По обраћању српских представника, новинарима се обратио и Гзавије Бо де Марњак, шеф Еулекса, наводећи да је ова мисија „позитивно одговорила на захтев српских лидера да се састану а вођен је веома добар и искрен разговор”.
– Ниједна страна није била у позицији да преговара о неком решењу, али смо разменили наше позиције. Тражили смо слободу кретања, а инсистирао сам да у оквиру мандата који има Кфор, а то је слобода кретања за све, и нашој мисији буде дозвољен несметан пролаз – кратко је казао Де Марњак, без могућности да му новинари поставе било које питање.
Од јучерашњег састанка очекивало се, судећи по реакцијама Срба, бар „неки помак” у изналажењу скоро тромесечне кризе. По свој прилици, одговор ће морати да буде донесен у Београду, од стране председника Републике Србије, мада Срби са севера нису одушевљени изјавама које ових дана стижу са Андрићевог венца.
Јучерашњи дан на северу Косова протекао је мирно након веома напете и неизвесне ноћи, када су припадници мароканског Кфора, у петак увече. Нешто пре поноћи, кренули у разбијање барикада у месту званом Дудин крш, у чему их је онемогућило око 1.000 Срба који су се поставили као живи штит наспрам кордона до зуба наоружаних војника. Изузетна напета ситуација, у моментима је доведена до усијања, пошто су припадници Кфора преко мегафона тражили да се Срби повуку, спласнула је сат и по времена после поноћи, када се конвој с мароканским војницима повукао ка Јужној Митровици. Разишли су се и Срби који су се по оглашавању сирена у Звечану окупили дошавши и из Северне Митровице.
Истовремено када су марокански војници започели акцију на Дудином кршу, кренула је „офанзива” Кфора за деблокирање путних праваца преко Зупча и Јагњенице у Ибарском Колашину. Аустријски, немачки и мађарски Кфор демонстрирали су силу од поноћи до раних јутарњих сати, али срећом није било инцидената ни употребе сузавца. Срби из Ибарског Колашина су, као и њихови сународници код Дудиног крша, пружали миран отпор, истрајавајући у својеврсној игри живаца, за коју тврде да ће се наставити све док се албански цариници не повуку са Брњака и Јариња.
-----------------------------------------------------------------------------------
Кфор спречава Србе и да разговарају
Већ три дана на северу Косова изузетно је слаб сигнал мобилне телефоније Теленора, Телекома и ВИП мреже, а проверени извори тврде да је Кфор поставио „ометаче” како би спречио несметану комуникацију Срба на северу КиМ. Ово, иначе, није први пут да слабо функционишу везе на северу Косова, а посебно је примећено да су везе у прекиду након или уочи бурних догађаја и инцидентних ситуација. Има проблема и с интернет везама, а отежано је и функционисање фиксне телефоније.
Биљана Радомировић
објављено: 23.10.2011.

Παρασκευή 21 Οκτωβρίου 2011

Go International - Unique regional program of economy cooperation in Belgrade

 

Belgrade will be the host of more than 260 companies from Serbia, six other countries and Russia within the international program of economy cooperation Go International appointed for 24. and 25. of October 2011. This business event is organized by the Ministry of internal affairs of Greece, with the support and cooperation of Chamber of Commerce and Trade of Serbia and Greek-Serbian business council, and it is realized by Eurobank EFG Group in cooperation with three leading Greek business associations (PSE, SEVE i SEK).


GI, F.Karamanolis, EFG, M.Vesovic,  PKS, H.Sakellaridis, Helesnki.jpg

Go International represents the inovative program of economy cooperation which has a goal to achieve strong and extensive network of contacts for the promotion of bilateral trade in wider region of southeast Europe. Program was planed to gradually develop and to occupy more and more geography space in central and east Europe, in other words countries where Eurobank EFG Group already operates: in Bulgaria, Romania, Serbia, Poland, Ukraine, Turkey and in Cyprus.

GI, F. Karamanolis, Eurobank EFG.jpg

Planned as series of events, Go International will be held in Belgrade hotel Hyat and it will include business forum under the name Bilateral cooperation and regional synergy between Serbia and Greece, and one on one bilateral or multilateral business meetings where the focus will be on signing business and trade contracts. The meetings will be held between more than 100 Greek companies and representatives of over 150 companies from Serbia, Montenegro, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Hungary and Russia.

GI, M. Vesovic, PKS

The purpose of the Go International program is to become the most powerful platform for creating business relationships in the wider region. After successfully held Forum in Cyprus in February last year, where it was organized more than 1 000 business meetings, as a next destination of this program Serbia was chosen because of its key role as a regional center for developing stronger connections in southeast Europe in future.



Izvor : Vibilia

www.vibilia.rs
















Svetislav Basara otvara Sajam knjiga
20/10/2011 19:16 | Beograd

Sve spremno za početak najveće književne manifestacije na Balkanu

Svetislav Basara otvara Sajam knjiga

Autor: M. Krtinić
Beograd - Književnik Svetislav Basara otvoriće 56. Beogradski međunarodni sajam knjiga u nedelju 23. oktobra, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Media centru. Pored kolumniste Danasa, prve posetioce će, u ime počasnog gosta Sajma - portugalskog jezika, pozdraviti pisac iz Mozambika Mija Koto, jedan od najeminentnijih afričkih pisaca na portugalskom jeziku.


Kako je objasnio predsednik Upravnog odbora Željko Ožegović, razlog za ovakvu odluku je činjenica da je Basara dobitnik više priznanja za književnost, među kojima je i NIN-ova nagrada 2006. godine.
On je rekao da je ova manifestacija, koja ima 30 izlagača više nego prošle godine, u potpunosti spremna za svoj početak.
- Na Sajmu će biti 455 izlagača, dok je ukupan broj prisutnih izdavačkih kuća koje učestvuju na Sajmu knjiga preko izdavačkih Udruženja i kulturnih centara stranih država 813 - istakao je Ožegović i podsetio da će ove godine Sajam produžiti svoje radno vreme za jedan dan i jedan sat svakog dana.
Urednica programa Vladislava Gordić Petković rekla je da će na Sajmu biti organizovani tradicionalni forumi i radionice, kao i tri nove konferencije koje će biti posvećene delu Ive Andrića, postkolonijalnoj književnosti portugalskog govornog područja i digitalnoj tehnologiji.
Ljubiteljima knjige biće predstavljena književnost osam luzofonih zemalja, budući da je ovogodišnji počasni gost portugalski jezik, kao i više od 40 novih izdanja i oko 20 pisaca sa ovog govornog područja. Ambasade Angole, Brazila i Portugala pripremaju raznoliki književni i kulturni program u ime ostalih luzofonih država.
Ambasador Angole u Srbiji Toko Diankega Sera objasnio je da je portugalski, iako je bio jezik kolonizatora, jezik koji je ujedinio različite narode Angole. Prema njegovim rečima, književnost Angole je najvećim delo napisana upravo na ovom jeziku, a čitaocima u Srbiji će tokom trajanja Sajma biti predstavljena između ostalog i dela najpoznatijeg angolskog pisca Pepetela.
Ambasador Brazila u Srbiji Alešandre Ador Neto istakao je da će na Beogradskom sajmu knjiga publika moći da se upozna sa delima brazilskih autora različitih generacija.
- Očekuju ih prevodi 13 knjiga brazilskih pisaca, od kojih su neke prevedene na inicijativu izdavača, dok su druge bile po izboru Ambasade Brazila - kazao je Ador Neto, koji je istakao kao poseban događaj dolazak brazilske spisateljice Ana Marije Mašado.
Na Sajmu će biti dodeljene i nagrade izdavaču godine, izdavačkom poduhvatu za 2011. i dečjoj knjizi. Sajam knjiga biće otvoren od 10 do 21 sat, od 23. do 30. oktobra, a cena ulaznica je 250 dinara za pojedinačnu posetu, dok je 150 za grupne posete.
Andre Kunja iz Centra za portugalski jezik „Kamoiss“ pri Filološkom fakultetu rekao je da je će za Sajam knjiga biti objavljen gotovo isti broj dela pisaca sa portugalskog govornog područja koliko je u Srbiji prevedeno za poslednjih 10 godina.
- Sada se čini da ćemo tokom Sajma imati previše naslova, kojima nećemo moći odmah istovremeno da se posvetimo. Nadam se da će se posetioci vremenom, nakon Sajma, sa njima upoznavati - zaključio je Kunja.
„Učila“ i „Zvonce“ u isto vreme
U istom terminu, od 23. do 30. oktobra, na Beogradskom sajmu održavaju se još dve manifestacije, komplementarne Sajmu knjiga - 42. Međunarodni sajam opreme i sredstava za savremenu nastavu „Učila“ i 4. Sajam obrazovanja „Zvonce“. Programi ova dva sajma biće predstavljeni u hali 2 na nivou C.

Opremljena vikendica na Divčibarima 600 evra kvm, cene pale 25-50 odsto

četvrtak, 20 oktobar 2011


Veliki broj nekretnina na Divčibarama ponuđen je na prodaju, ali kupaca nema. Posle ekspanzije građevinarstva na ovoj planini, ispostavilo se da je gradnja bila neprofitabilna pa je veliki broj vlasnika novih vikendica poželeo da ih proda, ali tek se za svaki 15. oglas javi neki kupac.
nekretnine-pad
Zbog toga su i cene u poslednje četiri godine pale za 25 do 50 odsto, pa se za placeve kreću od 700 do 2.500 evra po aru, dok se vikendica sa nameštajem i placem može kupiti za 600 evra po kvadratu.

Za neku od 400 divčibarskih vikendica pak niko se više i ne raspituje, iako su cene kvadrata pale za četvrtinu. "Potencijalni kupci se interesuju isključivo za placeve u centru, koji su u potpunosti infrastrukturno opremljeni. Vlasnici to zemljište prodaju po ceni od 2.000 do 2.500 evra ar, ali niko nije zainteresovan da plac po toj ceni kupi", kaže Dragan Drobnjaković, agent prodaje u valjevskoj agenciji Bonafides nekretnine.

Ovaj agent kaže da se više isplati kupiti celu vikendicu sa placem, nego sam ulaziti u proces gradnje. On navodi primer da se vikendica od 70 kvadrata, sa sve nameštajem i 10 ari placa, može pazariti po ceni od 600 evra kvadrat.

Prenaduvane cene

Pre četiri godine, kada je na Divčibarama počeo 'talas' prodaje placeva i gradnje vikendica i apartmana, kako podsećaju trgovci nekretninama, cena zemljišta u centru išla je i do svih 4.000 evra za ar, dok je maksimalna cena kvadrata vikendica bila 1.000 evra.

Najviše kupaca, pojedinaca ili firmi bilo je iz Beograda i gradova Vojvodine. Jedan broj njih započeo je svoje investicije, tako da su na nekolicini divčibarskih placeva postavljeni temelji budućih objekata, ali kako pričaju meštani, “građevinaca da nastave gradnju nema već godinu dana”.

Umesto njih, u centru Divčibara oblepljeno je na desetine oglasa vlasnika placeva i vikendica koji su te nekretnine pazarili koliko pre dve godine, a sada ih prodaju navodeći da je zemljište opremljeno strujom i vodom, ili da su kuće legalizovane.

Jedan od vlasnika vikendice na Divčibarima kaže da je ovo mesto 'mrtvo još od 2007., kada se masovno kupovalo i gradilo. Cene nekretnina su tada prenaduvane, tržište je sada prezasićeno, a ispostavilo se da su očekivanja da će ovde doći investitori da grade hotele ili sportske terene i da će turizam eksplodirati bila potpuno nerealna. Sada vlasnici, naročito placeva u centru, ne žele da spuste cene kako bi koliko-toliko izvukli uloženi novac, ali kupaca nema.

Loša infrastruktura

Divčibare jedine na području grada nemaju ni Mesnu zajednicu, jer nema dovoljno ljudi. Već mesec dana zatvorene su obe benzinske stanice, u samom mestu i u Ražani, jer nema prometa. Pre nekoliko dana, zbog toga, zatvorena je jedina prodavnica mešovite robe, prethodno i mesara, tako da su spali na tri trafike. Lasta je ukinula autobus u 18.30, ostao je samo Evropin autobus sa polaskom u 16.30, pa ko ga ne 'uhvati' tad, do Valjeva će morati peške jer će teško nekog ustopirati. Zdravstvena ambulanta ne radi petkom, subotom i nedeljom, apoteka radi jednom sedmično.
ΣΚΟΤΩΘΗΚΕ ΕΝΑΣ ΣΕΡΒΟΣ ΣΤΟ ΚΟΦΦΥΦΟΠΕΔΙΟ Εκτύπωση
20/11/2011
 Στο χωριό Dobrusa, κοντά στο Πετς, στο βορειοδυτικό Κοσσυφοπέδιο, ένας Σέρβος σκοτώθηκε και άλλοι δύο τραυματίστηκαν σοβαρά, όταν πήγαν να επισκεφθούν την περιουσία του, επιβεβαίωσε ο εκπρόσωπος της αστυνομίας στο Πετς, Τζέβατ Ίμπρα, προσθέτοντας ότι διεξάγεται η αναζήτηση του Αλβανού δράστη από τον χωριό Λούκατσι, του δήμου Ίστοκ. Άνδρες της αστυνομίας έψαξαν το σπίτι του υπόπτου και βρήκαν το όπλο με το οποίο πυροβόλησε τους τρεις Σέρβους. Ο Miško Komatina σκοτώθηκε, και τραυματίστηκαν ο Dejan Bogicevic και Draško Ojdanić. Ο Οϊντάνιτς δήλωσε ότι οι τρεις πήγαν να επισκεφθούν το αγρόκτημα του δολοφονημένου Komatina, όπου βρήκαν έναν Αλβανό που έχει σφετεριστεί το ακίνητο. «Μετά από μια σύντομη συνομιλία, ο Αλβανός πήγε στο αυτοκίνητο, έβγαλε ένα όπλο και άρχισε να πυροβολεί», είπε ο Οϊντάνιτς.

Πέμπτη 20 Οκτωβρίου 2011

Beograd u haosu!

Saobraćajne gužve u centru Beograda. Protesti studenata, radnika Nibens grupe, invalida paralizovali saobraćaj u glavnom gradu Srbije.
Beograd-u-haosu

Zbog protesta nezadovoljnih studenata, neisplaćenih radnika grupe Nibens i invalida saobraćaj u centru Beograda je u kolapsu.


Nemanjina ulica i ulica Kneza Miloša su zatvorene za saobraćaj. Takođe nije moguće proći ni kroz Cvijićevu ulicu i ulicu Jaše Prodanovića.

U ulici Kneza Miloša dogodio se sudar, kao posledica saobraćajnog kolapsa u toj ulici.

(S media)

Žestoki sukobi u centru Atine

ATINA – Žestoki sukobi izbili su danas u centru Atine između pristalica prokomunističkog Radničkog fronta i grupa mladih, drugog dana generalnog štrajka u Grčkoj.
Incidenti su izbili ispred zgrade grčkog parlamenta gde se okupilo više od 50.000 demonstranata uoči glasanja poslanika o novim merama štednje.
Grupe mladih anarhista su napale prokomunističke pristalice koje su napravile kordon ispred parlamenta. Anarhisti su bacali „molotovljeve” koktele i kamenice u pokušaju da probiju kordon.
Policija je potom bacila suzavac i šok bombe kako bi prekinula sukobe.
Agencija Asošiejted pres javlja da je najmanje 10 osoba lakše povređeno, dok Frans pres prenosi saopštenje grčkog ministarstva zdravlja prema kojem je jedna osoba hospitalizovana zbog povreda glave.
Grčka televizija Skaj je javila da je jedna osoba pogođena „molotovljevim” koktelom.
Tokom jučerašnjih protesta u kojima je prema podacima policije učestvovalo 70.000, a prema tvrdnjama organizatora 200.000 ljudi, došlo je do žestokih sukoba grupa mladih i policije.
Centar Atine je i danas zatvoren za saobraćaj, a zgradu parlamenta kao i juče obezbeđuje na stotine policajaca u opremi za razbijanje demonstracija i više desetina policijskih marica.
Novi vladin plan štednje koji će se večeras naći pred poslanicima, sadrži dodatno povećanje poreza i smanjenje plata što je dogovoreno sa Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom u zamenu za odobravanje međunarodnih zajmova.
Međunarodni kreditori tražili su od Grčke nove reforme pre nego što joj daju sledeću tranšu pomoći.
Beta-AFP
objavljeno: 20.10.2011.

Студенти у протестној шетњи блокирали Трг Славију

Са протеста студената у Београду Фото Д.Јевремовић
БЕОГРАД–  Велика група студената више београдских факултетета, који су се протестном шетњом упутили према Министарству просвете где треба да разговарају с помоћником министра Слободаном Јауковићем, блокирали су око 13.30 сати Трг Славија.
Студентима, који су нешто раније кренули са платоа Филолошког факултета, придружиле су се колеге са Факултета политичких наука, Факултета организационих наука и Више електротехничке школе.
Они су најавили да ће Јанковићу предати своје захтеве, а потом се упутити до зграде Владе Србије, где ће изразити незадовољство због проблема око методологије уписа и висина накнада за упис.
Студенти Филолошког, Филозофског, Географског, Архитектонског, Факултета безбедности, Факултета за специјалну едукацију и рехабилитацију су у шетњу кренули са Платоа у Васиној улици.
Студенти, који већ неколико дана протестују, траже одобравање апсолвентских рокова, ослобађање плаћања школарине за студенте који су сакупили најмање 48 бодова а нису на буџету, као и израду стратегије за промену начина финансирања високог образовања.
Студенти звижде, узвикују „Лопови Лопови” и носе транспаренте на којима пише „Имате ли ситно 200.000 динара”.

Члан Штрајкачког одбора Милош Кувекаловић, студент ФДУ, рекао је Танјугу да очекује да се испред Министарства просвете окупи већи број студента више београдских факултета.
Он је казао да град Београд дугује помоћ за 530 студента који су прошле године штрајковали глађу због високих школарина.
---------------------------------------
Протесту Нишу и подршка колегама на барикадама
НИШ – Више од хиљаду студената нишких факултета протестовало је данас у центру града захтевајући боље услове студирања, солидаришући се на тај начин са колегама из других универзитетских центара који сви заједно захтевају хитне преговоре са надлежним министарством.
Нишки студенти аплаузом су подржали колеге из Косовске Митровице који, како су рекли, „на барикадама бране своје домове и свој опстанак”.
Нишки студенти изнели су захтеве који су обједињени са захтевима студената других универзитетских центара и тичу се регулисања апсолвентских рокова, права апсолвената на смештај и исхрану, смањење школарина.
Посебно су истакли проблем, како су навели, неусагласености Закона о основама васпитања и образовања који предвиђа да студенти који се школују за наставничка занимања морају да заврше мастер студије, што је према њима неодрживо.
„То је у супротности са Законом о високом образовању”, истакли су представници Филозофског факултета у Нишу где је највише таквих студената.
Председник Студентског парламента Универзитета у Нишу Милош Нешић рекао је да су за своје захтеве нишки студенти наишли на разумевање Ректората.
Студенти су носили транспаренте на којима је писало: „Диплома једнако новац”, „Просимо за школарину”, „Док ми студирамо, они профитирају”, „Шта ми плаћамо - маглу”, „Продајем бубрег за школарину”.
Танјуг
---------------------------------------
Подржани захтеви београдских студената
КРАГУЈЕВАЦ – Око 400 студената крагујевачког универзитета окупило се данас испред зграде Ректората у знак подршке захтевима студената из Београда да сви који имају најмање 48 бодова буту ослобођени школарине.
Бета
објављено: 20.10.2011.

Τετάρτη 19 Οκτωβρίου 2011

GRČKO-SRPSKI PREVOD ZA POTREBE VAŠEG PREDUZEĆA:



PISMENI PREVOD
kataloga/brošura za sajmove
internet stranica/prezentacija
elektronske pošte/poslovne korespondencije   
različite dokumentacije/dopisa, pisama
biografija, profila firme      
radova

USMENI PREVOD:

na poslovnim sastancima/susretima/konferencijama
na poslovnim pregovorima      
na poslovnim ručkovima/banketima      
pri obilascima znamenitosti       
na sajmovima

KONTAKT  (prevodilac Nataša Mijatović):

E-mail: translation.natasa@gmail.com
MOBILNI-GRČKA:  (++30) 698 0057 550
MOBILNI-SRBIJA: (++381) (0)64 33 121 52