Τετάρτη 30 Νοεμβρίου 2011

Odobrena isplata pomoći Grčkoj

Balkans.com Business News Correspondent - 30.11.2011

Ministri evrozone sinoć su potvrdili da je odobrena isplata tranše pomoći Grčkoj u iznosu od osam milijardi evra, izjavio je neimenovani diplomata EU.

“To je urađeno”, naveo je diplomata nakon što su ministri ostalih 16 zemalja prihvatili da su svi uslovi, koji su stavljeni pred Atinu nakon zamrzavanja pomoći u avgustu, sada ispunjeni, prenosi Frans pres.

Zemlje evrozone u tranši učestvuju sa 5,8 milijardi evra, dok preostale 2,2 milijarde obezbjeđuje Međunarodni monetarni fond.

Grčki ministar finansija Evangelos Venizelos je prije sastanka Evrogrupe u Briselu izjavio da Grčka ispunjava sve neohodne uslove za isplatu sljedeće tranše međunarodne pomoći, koja joj je prijeko potrebna da bi izbjegla bankrot, prenosi Rojters.

Od januara 2010, kada je počela grčka kriza, do septembra ove godine, obim uloga u bankama smanjen je za oko 50 milijardi evra.

Grci su tokom septembra i oktobra iz banaka podigli 13 do 14 milijardi evra, a uzimanje uloga je nastavljeno i početkom ovog mjeseca, rekao je guverner grčke centralne banke Jorgos Provopulos.

“Septembar i oktobar su, zbog političke nesigurnosti, bila dva veoma loša mjeseca”, rekao je guverner i dodao da je podizanje uloga, prema posljednjim podacima, nastavljeno i u prvoj dekadi novembra.

Prema posljednjim zvaničnim podacima centralne banke, obim uloga u grčkim bankama je tokom septembra smanjen za 2,9 odsto, na 183,2 milijarde evra. Od početka godine ulozi su se “stanjili” za 12,6 odsto, a opadali su svakog mjeseca, osim avgusta.

Postepeni gubitak uloga dodatno pogoršava situaciju grčkih banaka koje su zbog dužničke krize države od prošle godine u refinansiranju potpuno zavisne od Evropske centralne banke.

U međuvremenu, grčkih ministar unutrašnjih poslova Tasos Gianitsis apelovao je juče na Njemačku da osigura da njegova zemlja ne bude marginalizovana u Evropi zbog dužničke krize evrozone, ističući da je Evropi potrebna bliža ekonomska integracija.

On je dodao da većina Grka želi da ostane dio Evrope i zadrže evro kao svoju valutu.

“To će biti ogromna istorijska greška ako bi cijela nacija bila gurnuta na margine zbog sistemske krize evra”, rekao je on, ističući da je Grčka već pokazala fantastičnu volju i snagu i da je ona integralni dio Evrope.

Njemačka ima najveći udio u pomoći prezaduženim članicama EU, uključujući Grčku. Giantsis je dodao da Njemačka, najveća ekonomija Evrope, sada ima jedinstvenu istorijsku šansu da izvuče i preusmjeri evro i evropski projekat u novom pravcu.

“Prednosti bi bile velike za sve, za Evropu, Njemačku i cijeli međunarodni sistem”, rekao je on, dodajući da je Evropi potrebna dvostruka strategija budžetske konsolidacije i bliže integracije.

“Uvođenje strožeg ekonomskog i fiskalnog upravljanja je nastavak politike integracije valute”, rekao je on. (Capital.ba)

Οι δυνάμεις του ΝΑΤΟ στο Κόσοβο πήγαν με το μέρος της Πρίστινας


 
30.11.2011, 16:33
Photo: EPA
 Εκτυπώστε το άρθρο Ενημερώστε το φίλο σας για το Email  Προσθέστε στο μπλογκ
Η σημαντική όξυνση της κατάστασης στο βόρειο τμήμα της μονομερώς ανακηρυγμένης Δημοκρατίας του Κοσσυφοπεδίου προκαλεί σοβαρή ανησυχία στη Ρωσία και τα τελευταία επεισόδια «έχουν κατάφορο χαρακτήρα».


Αυτή τη δήλωση έκανε ο μόνιμος αντιπρόσωπος της Ρωσίας στον ΟΗΕ Βιτάλι Τσούρκιν, μιλώντας στο Συμβούλιο Ασφαλείας κατά τη συζήτηση του θέματος της διευθέτησης της κατάστασης στο Κόσοβο.
Ο Ρώσος διπλωμάτης διαπίστωσε ότι οι δυνάμεις του ΝΑΤΟ στο Κοσσυφοπέδιο (KFOR) «συνεχίζουν τη δυναμική πίεση πάνω στους Σέρβους κοσοβάρους». Οι ειρηνευτές πρέπει να επικεντρώσουν τις προσπάθειές τους όχι στην καταστροφή των οδοφραγμάτων, το στήσιμο των οποίων αποτέλεσε αντίδραση στις προκλητικές προσπάθειες της Πρίστινας να θέσει υπό τον έλεγχό της τα διοικητικά σύνορα με τη Σερβία, αλλά στη διασφάλιση της ασφάλειας όλων των κατοίκων της επαρχίας, όπως προβλέπει η εντολή των KFOR, υπογράμμισε ο Βιτάλι Τσούρκιν.
Ας υπενθυμίσουμε ότι οι συγκρούσεις μεταξύ των στρατιωτικών του ΝΑΤΟ και των Σέρβων κοσοβάρων άρχισαν μετά τον Αύγουστο, που οι αρχές της Πρίστινας προσπάθησαν να θέσουν υπό τον έλεγχό τους δύο σημεία ελέγχου διέλευσης στα σύνορα με τη Σερβία. Οι Σέρβοι που διαμένουν στο Κοσσυφοπέδιο λένε ότι, αν εκεί τοποθετηθούν αλβανικά φυλάκια, θα χάσουν την τελευταία επικοινωνία με τη Σερβία. Ως αποτέλεσμα της προσπάθεια των δυνάμεων KFOR να εξαλείψουν τα οδοφράγματα, που έστησαν οι Σέρβοι, τραυματίστηκαν τουλάχιστον 60 άνθρωποι.
Η Ρωσία υποστηρίζει τη διενέργεια λεπτομερούς διερεύνησης των τελευταίων γεγονότων στο Κόσοβο. Ο Τσούρκιν τόνισε ότι η αποστολή του ΟΗΕ στην περιοχή πρέπει να παίζει στο μέγιστο βαθμό ενεργό ρόλο στη διευθέτηση της κατάστασης. Ενώ σήμερα περιορίζεται μόνο στην παρακολούθηση, πράγμα που δεν συνάδει με την εντολή της. Οι δε δυνάμεις KFOR και η αποστολή της Ευρωπαϊκής Ένωσης για την τήρηση της νομιμότητας και της έννομης τάξης (EULEX) ουσιαστικά υποστηρίζουν τις αλβανικές αρχές της Πρίστινας.
Οι Σέρβοι κοσοβάροι έχουν τεθεί ενόψει διλήμματος – είτε να χάσουν την εθνική τους ταυτότητα, είτε να υπερασπιστούν τα δικαιώματά τους. Η κατάσταση επιδεινώνεται και λόγω του ότι το Βελιγράδι ουσιαστικά κρατεί απόσταση από την τύχη των συμπολιτών του, λέει ο βαλκανολόγος Πιότρ Ισκεντέροφ:
- Η ηγεσία της Σερβίας και συγκεκριμένα ο Πρόεδρος της χώρας Μπορίς Τάντιτς, σήμερα είναι περισσότερο ενδιαφερόμενοι για την ανάπτυξη των σχέσεων με τις Βρυξέλλες γι΄αυτό δεν αποδέχεται το ριζοσπαστισμό των Σέρβων κοσοβάρων. Όσον αφορά τους ίδιους τους Σέρβους κοσοβάρους, αυτοί ήδη κατηγορούν απροκάλυπτα την ηγεσία της Σερβίας για προδοσία των εθνικών συμφερόντων.

Η ασφαλιστική αγορά της Σερβίας αναπτύχθηκε μέχρι και 3% το τρίτο τρίμηνο του 2011

Ανταποκριτής του Balkans.com Business News - 30.11.2011

Το σύνολο των εσόδων που δημιουργήθηκε από τις ασφαλιστικές εταιρείες της Σερβίας αυξήθηκε το τρίτο τρίμηνο του 2011 κατά 3%, σε σύγκριση με πέρυσι, και ανήλθε σε 44,5 δις δηνάρια (572,8 εκατ. δολάρια / 428,5 εκατ. ευρώ), όπως ανακοίνωσε η Κεντρική Τράπεζα της χώρας.

Το ποσοστό των ζημιών των ασφαλιστικών εταιρειών εκτός κλάδου ζωής στο συνολικό ποσό των εσόδων των ασφαλίστρων ήταν 84,2% το τρίτο τρίμηνο του έτους, αναφέρει η Κεντρική Τράπεζα σε έκθεση σχετικά με την τοπική ασφαλιστική αγορά.

Moody's upozorava na sniženje rejtinga rizičnijeg duga 87 evropskih banaka




Agencija za dodelu kreditnih rejtinga Moody's u utorak je upozorila na mogućnost sniženja rejtinga obveznica s nižim prioritetom naplate 87 banaka u 15 zemalja Evropske unije.
Moodys
Razlog tome je zabrinutost da vlade u kriznim vremenima možda neće imati dovoljno novca da isplate one koji poseduju rizičniji bankarski dug.

U Moody'su napominju da će reviziju rejtinga vršiti u najvećoj meri bankama u Španiji, Italiji, Austriji i Francuskoj. Preciznije, u pitanju su 21 banka u Španiji, njih 17 u Italiji, devet banaka u Austriji i sedam u Francuskoj. Slede Holandija sa šest banaka, Norveška s pet banaka, Švedska s četiri, Belgija, Finska i Luksemburg sa po tri banke, Portugal, Slovenija, Kipar i Švajcarska sa po dve i Poljska s jednom bankom.

Revizija bi mogla da rezultira prosečnim potencijalnim smanjenjem rejtinga rizičnijeg duga za dva nivoa, a drugorazrednog i trećerazrednog Tier 3 podređenog duga za jedan nivo.

Agencija takođe upozorava da bi pretnja rejtinzima podređenog duga mogla da se proširi izvan granice EU. U saopštenju se navodi da će Moody's preispitati razmere u kojima će izmenjena pretpostavka podrške pogoditi ostala čvrsto integrisana tržišta izvan EU, poput Norveške ili Švajcarske.

Η ΗΓΟΥΜΕΝΗ ΜΑΚΑΡΙΑ ΑΠΟ ΤΟ ΚΟΣΣΥΦΟΠΕΔΙΟ


Εκτύπωση
30.11.2011
majkamakarija-p.jpgΗ μητέρα Μακαρία είναι ηγουμένη του μοναστηριού Sokolica στο Κοσσυφοπέδιο. Έφτασε σ’αυτό το μοναστήρι, που βρίσκεται στην κορυφή του βουνού, πριν είκοσι χρόνια, και ανακαίνισε αυτό το μοναστήρι και το έκανε έτσι ώστε να το επισκέπτονται και θαυμάζουν όλο και πιο πολλοί πιστοί. Η μητέρα Μακαρία είναι γνωστή εικονογράφος, κάποτε ήταν και ακαδημαϊκός-καθηγητής, μιλάει μερικές ξένες γλώσσες, συσπειρώνει γύρω της το λαό, όχι μόνο τους ορθόδοξους Σέρβους, αλλά και όλους τους ανθρώπους αγαθής θέλησης, και, επίσης, έλαβε το επίθετο ‘ο στρατηγός του Κοσσυφοπεδίου’, πράγμα που της ταιριάζει απόλυτα, επειδή η ίδια μίλησε και με υψηλόβαθμους αξιωματικούς των διεθνών δυνάμεων ΚΦΟΡ, τους οποίους δίδαξε μερικά πράγματα.. Για τη μητέρα Μακαρία γράφει η δημοσιογράφος Ljiljana Sinđelić Nikolić, που επισκέφθηκε πρόσφατα το μοναστήρι Σοκόλιτσα, στο βόρειο Κοσσυφοπέδιο, πάνω στα βουνά.

Το ξακουστό μοναστήρι Sokolica έλαβε όνομα από τη σερβική λέξη «σόκο» που σημαίνει «γεράκι». «Τον 14ο αιώνα, όταν κτίστηκε το μοναστήρι, κάθε σπίτι τριγύρω του είχε  τόσα γεράκια όσα ήταν και τα μέλη της οικογένειας. Τώρα υπάρχουν πολλά γεράκια στο δάσος»,- μας λέει η μητέρα Μακαρία, καθώς μία από τις μοναχές βάζει τα τρόφημα για τα πουλιά σε ένα μικρό ξύλινο σπιτάκι. Φαίνεται ότι η ηγουμένη Μακαρία είχε στο νου της τα πάντα, ανακαινίζοντας αυτό το μοναστήρι, εμπνέοντας νέα ζωή σ’αυτό και φροντίζοντας τις ανθρώπινες ψυχές.

Το μοναστήρι κτίστηκε στις νοτιοδυτικές βουνοπλαγιές του ορεινού όγκου Κοπαόνικ, που απλώνεται από την Κεντρική Σερβία προς το βόρειο Κοσσυφοπέδιο, σε μια κορυφή που λέγεται Sokolica (δηλ. «μέρος στο οποίο συχνάζουν τα γεράκια»), που έχει υψόμετρο 980 μέτρων, ενώ το μοναστήρι βρίσκεται σε υψόμετρο 850 μέτρων. Κτίστηκε το πρώτο μισό του 14ου αιώνα, την περίοδο πριν τη Μάχη του Κοσσυφοπεδίου, που διαδραματίστηκε το έτος 1389, με κτήτορα τον άρχοντα Musa (παλιό σερβικό όνομα για τον Μωϋσή), που ήταν γαμπρός του Σέρβου Αγίου Βασιλιά Λάζαρου. «Σήμερα στο μοναστήρι βρισκεται μια μικρή αδελφότητα μοναχών, που όλες τους έχουν ανώτατη εκπαίδευση. Οι μοναχές μας ζουν μακριά από τον επίγειο κόσμο, κι όμως μέσα στον κόσμο»,- λέει η μητέρα Μακαρία. «Γνωρίζουμε πολύ καλά τι γίνεται σήμερα στον κόσμο, ότι υπάρχουν, ξέρουμε πως υπάρχουν πεινασμένοι και διψασμένοι, άστεγοι και άρρωστοι. Ξέρουμε ότι οι Σέρβοι κρυώνουν δίπλα στα οδοφράγματα, στα οποία υπερασπίζουν τα συμφέροντα του σερβικού λαού, επειδή δεν επιθυμούν να έχουν Αλβανούς τελώνες και αστυνομικούς του ελέγχου στα διοικητικά σύνορα προς την Κεντρική Σερβία»,- λέει η μητέρα Μακαρία, και συνεχίζει ότι το μοναστήρι Σοκόλιτσα αποτελεί το λίκνο και τον λαμπαδοφόρο της πνευματικότητας του σερβικού λαού που ζει στο βόρειο Κοσσυφοπέδιο. «Όμως, εδώ έρχονται και Σέρβοι από την Κεντρική Σερβία, από τη Δημοκρατία των Σέρβων της Βοσνίας, από την Ευρώπη και την Αμερική, καθώς και πολλοί άλλοι άνθρωποι, Σέρβοι και μη. Το μοναστήρι μας είναι γνωστό για το μαρμάρινο άγαλμα της Παναγίας Θεοτόκου, που είναι θαυματουργική και που μπορεί να χαρίσει τέκνα στα άτεκνα ζεύγη, μετά από προσευχή. Πολλοά αλβανικά ζεύξη, που στο θρήσκευμά τους είναι μοαμεθανοί, έρχονται εδώ και προσεύχονται στη Θεομήτορα, και αυτή χαρίζει παιδιά σ’αυτούς. Φροντίζουμε ώστε να διατηρήσουμε αγαθές σχέσεις με τους γειτονές μας Αλβανούς»,- λέει, στο τέλος, η μητέρα Μακαρία, και καταλήγει ότι το μοναστήρι δέχεται όλους τους ανθρώπους, ότι ο άνθρωπος δημιουργήθηκε καθ’εικόνα του Θεού και καθ’ομοίωσή Του.

Pokrajinski izvoz veći od tri milijarde evra


  Izvor: RTV
NOVI SAD - Vrednost pokrajinskog izvoza u prvih devet meseci ove godine  premašila je tri milijarde evra, a to je znatno više od one vrednosti pre kriznog perida 2008-me, izjavio je za Radio-televiziju Vojvodine novi predsednik Privredne komore Vojvodine Ratko Filipović.
On ističe da naše izvozne šanse nisu male i da je to put kojim treba da idemo.
"Iz Vojvodine se najviše izvoze poljoprivredni proizvodi i, u prvih devet meseci, dobit od tog izvoza bila je nešto veća od milijardu dolara, dok je uvoz u tom periodu bio oko 300 miliona", rekao je Filipović.
On naglašava da je u odnosu na prethodnu godinu izvoz porastao za oko 42 procenta a uvoz za gotovo 27 odsto.
Najveći deo vojvođanskog izvoza odnosi se na proizvodnju hrane, kaže Filipović i dodaje da je ova godina pokazala da u odnosu na prošlu, rekordnu, imamo manje osnovnih ratarskih proizvoda.
"Nešto manje kukuruza, ali zabrinjavajuće manje soje. To pokazuje da ne možemo biti toliko pozitivni u očekivanju da će i sledeća godina biti toliko uspešna u izvozu", smatra Filipović.
Međutim, prema njegovim rečima, tu moramo biti realni i videti da su indeksi rasta u prošloj godini bili zaista visoki i u proizvodnji i u izvozu. On se nada da će postignuto biti dovoljno za to da izvoz hrane bude stabilan i u idućoj godini.
"Mi iz Vojvodine naročito govorimo o agraru. Za nas je početak stabilizacije, stabilizacija u toj oblasti", kaže Filipović.
Inače, prema podacima Privredne komore Vojvodine, ukupna spoljnotrgovinska razmena pokrajine u prvih devet meseci bila je iznad sedam milijardi i 800 hiljada dolara, od čega je vrednost izvoza oko 3,3 milijarde, što znači da je spoljnotrgovinski deficit pokrajine u odnosu na isti period prethodne godine porastao za 5,3 procenta. Najviše je potrošeno za uvoz energenata, nafte i gasa.
Međutim, osim poljoprivrednih proizvoda rast proizvodnje i izvoza beleži i farmaceutska industrija.
Šta bi trebalo preduzeti da bi ti pokazatelji bili još veći pitali smo doskorašnjeg direktora "Hemofarma" Miodraga Babića.
Ono što ohrabruje sigurno je da je ta industrija već dala svoj doprinos, ali ja mislim da on može biti još veći, kaže Babić i dodaje da u tom delu podržava ideju da se na poseban način kreditira izvoz i da se to izuzme iz restriktivnih mera koje ima Narodna banka. Na taj način podržalo bi se nešto što realno ne utiče na tokove u zemlji, ističe Babić.
Jasan plan reforme javnog sektora, reforma poreskog sistema, propisivanje obaveze da država svoja dugovanja izmiruje u roku od 60 dana, te donošenje zakona o osnivanju Razvojne banke Srbije prioritetne su mere, prema mišljenju Ratka Filipovića, za unapređenje proizvodnje i izvoza.

Τρίτη 29 Νοεμβρίου 2011

Απώλειες δισεκατομμυρίων από την διάλυση της Γιουγκοσλαβίας


Στα 400 δισ. ευρώ εκτιμώνται οι απώλειες της Σερβίας από τη διάλυση της Γιουγκοσλαβίας. Σοβαρές οι συνέπειες στην οικονομία της χώρας σύμφωνα με μελέτη
Περί τα 400 δισεκατομμύρια ευρώ έχασε η Σερβία εξαιτίας της διάλυσης της Γιουγκοσλαβίας, όπως εκτιμούν Σέρβοι οικονομολόγοι. Σε μελέτη που πραγματοποίησαν διακεκριμένοι οικονομολόγοι από τη Σερβία αναφέρεται ότι οι συνέπειες στην σερβική οικονομία από τη διάλυση της Γιουγκοσλαβίας είναι μεγαλύτερες από κάθε άλλη ομοσπονδιακή Δημοκρατία.
Συγκεκριμένα, υπολογίζεται ότι τα τελευταία 20 χρόνια το ΑΕΠ της Σερβίας κυμάνθηκε σε ποσοστό κάτω του 50% από εκείνο που θα μπορούσε να είχε, εάν δεν υπήρχαν οι πόλεμοι, οι διεθνείς οικονομικές κυρώσεις και οι νατοϊκοί βομβαρδισμοί.
Οι αναλυτές εκτιμούν ότι οι συνολικές απώλειες της Σερβίας είναι περίπου 400 δισεκατομμύρια ευρώ, ενώ μετά τη Σερβία τις μεγαλύτερες απώλειες έχει η Βοσνία-Ερζεγοβίνη (περίπου 150 δισεκατομμύρια ευρώ).
Σύμφωνα με τη συγκεκριμένη μελέτη, η ΠΓΔΜ έχασε 20,8 δισ. ευρώ, η Κροατία 10,4 δισ. ευρώ και η Σλοβενία 8,4 δισ. ευρώ.
Ο οικονομολόγος Μίροσλαβ Ζντράβκοβιτς, παρουσιάζοντας τα συμπεράσματα της μελέτης, αναφέρει ότι, εάν είχε παραμείνει ενιαία η Γιουγκοσλαβία, έστω και υπό τη μορφή συνομοσπονδίας, το ΑΕΠ θα κυμαινόταν γύρω στα 360 δισεκατομμύρια ευρώ και συγκριτικά ανέφερε ότι, σήμερα, το συνολικό ΑΕΠ όλων των χώρων που προέκυψαν μετά τη διάλυση ανέρχεται σε 280 δισεκατομμύρια ευρώ.
Η μελέτη έδειξε, επίσης, ότι στη Γιουγκοσλαβία ο μέσος μηνιαίος μισθός θα ήταν 736 ευρώ (σ.σ. διπλάσιος απ’ ότι είναι σήμερα) και η χώρα προ πολλού θα ήταν μέλος της Ευρωπαϊκής Ένωσης (ΕΕ) και του ΝΑΤΟ.
Οι οικονομολόγοι εκτιμούν ότι η Γιουγκοσλαβία, με 22,5 εκατομμύρια πληθυσμό, θα ήταν μία υπολογίσιμη οικονομική δύναμη και σημαντικός εταίρος των αναπτυγμένων χωρών της δυτικής Ευρώπης.

ΒΛΑΝΤΙΜΙΡ

 
29.11.2011,
Photo: RIA Novosti
 Εκτυπώστε το άρθρο Ενημερώστε το φίλο σας για το Email  Προσθέστε στο μπλογκ
Το Βλαντίμιρ είναι η αρχαία πρωτεύουσα της Βόρειoανατολικής Ρωσίας, πόλη, γνωστή για την απίστευτη ομορφιά της, με εκκλησίες από λευκόλιθο του 12ου αιώνα. Ακριβώς ο θαυμάσιος Ναός της Κοιμήσεως της Θεοτόκου του Βλαντίμιρ έγινε το πρότυπο για τον Καθεδρικό Ναό της Κοιμήσεως της Θεοτόκου του μοσχοβίτικου Κρεμλίνου.
Η πόλη του Βλαντίμιρ ιδρύθηκε από τον πρίγκιπα Βλαντίμιρ Μονομάχ το 1108. Η πραγματική ακμή της πόλης άρχισε κατά τη βασιλεία του εγγονού του, Αντρέι Μπογκολιούμπσκι, ο οποίος την έκανε το 1157 πρωτεύουσα του πριγκιπάτου του.
 Ο Αντρέι Μπογκολιούμπσκι ξεκίνησε με την οικοδόμηση του Καθεδρικού Ναού της Κοιμήσεως της Θεοτόκου σε έναν απόκρημνο βράχο του ποταμού Κλιάσμα. Ο Ναός έπρεπε να συμβολίζει τη δύναμη και το ανείπωτο πλούτο της αρχοντικής εξουσίας. Όπως αναφέρεται στο χρονικό, ο Μπογκολιούμπσκι δαπάνησε για το Ναό το 1/10 της περιουσίας του.
Για την κατασκευή του Ναού από λευκό ασβεστόλιθο εκτός από Ρώσους είχαν κληθεί ακόμα και μαστόροι από το Βυζάντιο και τη Ρώμη. Σύμφωνα με τα σχέδια του πρίγκιπα, ο Καθεδρικός Ναός δεν έπρεπε να υστερεί ως προς την πολυτέλειά του  από το Ναό του Σολομώντος των Ιεροσολήμων.
Οι πύλες και τα τύμπανα των τρούλων ήταν επικαλυμμένοι με  ορείχαλκο. Δημιουργούσαν την εντύπωση των φύλλων χρυσού και τα καλυμμένα με φύλλα χαλκού δάπεδα του Ναού. Οι πόρτες εισόδου ήταν βαμμένες επίσης με χρυσή μπογιά.
Ο μεγαλοπρεπής Ναός της Κοιμήσεως της Θεοτόκου ήταν τότε ο κύριος Ναός της Ρωσίας. Στο βωμό του ενθρονίστηκαν πρίγκιπες οι θρυλικοί στρατηλάτες Αλεξάντρ Νέφσκι και Ντμίτρι Ντονσκόι. Δεν είναι τυχαίο ότι ήθελαν να τον καταστρέψουν πολλές φορές. Η πόλη και ο Ναός υπέστησαν ιδιαίτερα μεγάλες καταστροφές κατά τη διάρκεια του ζυγού των Μογγόλων-Τατάρων που κράτησε για τρεις αιώνες από το XIII έως XV αιώνα. Η σκηνή της καταστροφής του Καθεδρικού Ναού της Κοιμήσεως της Θεοτόκου παρουσιάστηκε στην ταινία Αντρέι Ρουμπλιώφ του εξαίρετου σκηνοθέτη Αντρέι Ταρκόφσκι.
Ο Καθεδρικός Ναός της  Κοιμήσεως της Θεοτόκου στο Βλαντίμιρ ζωγραφίστηκε από τον παγκοσμίου φήμης αγιογράφο Αντρέι Ρουμπλιώφ και τον συνάδελφό του Δανιήλ Τσιόρνι. Απ’ αυτές τις τοιχογραφίες διατηρήθηκαν ως τις μέρες μας μόνο μερικά τεμάχια και συγκεκριμένα, από τη μεγάλη σύνθεση «Τελική Κρίση».
Ιδιαίτερα μεγάλο ενδιαφέρον παρουσιάζει η Νεκρόπολη του  Καθεδρικού Ναού της Κοιμήσεως της Θεοτόκου, που βρίσκεται στη στοά του. Εδώ έχουν θαφτεί ο ίδιος ο Αντρέι Μπογκολιούμπσκι και ο αδελφός του - Βσέβολοντ - Μεγάλη Φωλιά.
Ο Καθεδρικός Ναός της Κοιμήσες της Θεοτόκου έχει εγγραφεί στον κατάλογο της Παγκόσμιας Κληρονομιάς της ΟΥΝΕΣΚΟ. Επί του παρόντος, ο Ναός υπάγεται στην από κοινού δικαιοδοσία της Ρωσικής Ορθόδοξης Εκκλησίας και του Μουσείου - διατηρητέου μνημείου Βλαντίμιρ-Σούζνταλ. Εδώ τελούνται τακτικά θείες λειτουργίες και τον υπόλοιπο χρόνο είναι ανοιχτός για τους επισκέπτες.
Δίπλα από τον Ναό της Κοιμήσεως της Θεοτόκου βρίσκεται ένα άλλο αρχιτεκτονικό αριστούργημα του λευκόλιθου κράτους των Ρως. Γίνεται λόγος για το Ναό του Αγίου Δημητρίου, που χτίστηκε από τον Βσέβολοντ -Μεγάλη Φωλιά στα τέλη του XII αιώνα. Ο Βσέβολοντ, ο οποίος βαπτίστηκε με το όνομα Ντμίτρι, τον έχτισε προς τιμή του επουράνιου προστάτη του - του Αγίου Δημητρίου, του Σαλονικιού.
Ο Ναός του Αγίου Δημητρίου χτιζόταν για πρώτη φορά μόνο από Ρώσους μαστόρους, χωρίς τη βοήθεια των ξένων. Χτιζόταν σαν αυλικός Ναός και ήταν συνδεδεμένος μέσω των πύργων σκαλοπατιών με το προγκιπικό παλάτι.
Μονοκέφαλος, με τέσσερις πυλώνες ο Ναός υστερεί ως προς το μέγεθος του από τον γείτονά του – τον Καθεδρικό Ναό της Κοιμήσεως της Θεοτόκου, αλλά είναι εξίσου διάσημος χάρη στη λευκή λιθοτεχνία του. Οι τοίχοι του είναι διακοσμημένοι με εκατοντάδες ανάγλυφα όπου είναι απεικονισμένοι Ορθόδοξοι΄Αγιοι και διάφορα μυστικιστικα ζώα και σπάνια φυτά.
Ένα άλλο αξιοθέατο του Βλαντίμιρ - είναι η Χρυσή Πύλη του, που χτίστηκε στα μέσα του 12ου αιώνα επίσης από τον Αντρέι Μπογκολιούμπσκι.
Στα χρονικά αναφέρεται ότι η Πύλη είναι καλυμμένη με φύλλα επιχρυσωμένου χαλκού, που λάμπουν φανταχτερά κάτω από τον ήλιο, πελαγώνοντας κυριολεκτικά τη φαντασία των συγχρόνων της. Στην Πύλη κετέληγαν αναχώματα - η πόλη ήταν καλά οχυρωμένη.
Εγκαταλείποντας το Βλαντίμιρ μπορείτε να συνεχίσετε το ταξίδι σας στην κοντινή πόλη-μνημείο Σούζνταλ και να θαυμάσετε την γνωστή σε όλο τον κόσμο εκκλησία της Σκέπης της Υπεραγίας Θεοτόκου στο Νέρλ

Autoput završen: Brže od Banjaluke do Gradiške!


image
Umjesto dosadašnjeg putovanja od Banjaluke do Gradiške koje je trajalo oko sat vremena, građani RS od srijede ovu dionicu prelaziće za oko 25 minuta.
U to se danas uvjerila ekipa "Nezavisnih", koja je među prvima osjetila prednosti najvećeg građevinskog poduhvata u RS.
Za razliku od dosadašnjih gužvi koje su putnike iz Banjaluke do Gradiške pratile kroz Laktaše, Mahovljane, Aleksandrovac, Topolu i Gradišku, od srijede svim putnicima vrijeme putovanja biće prepolovljeno.
Od centra Banjaluke brzom cestom kroz Trn, do mahovljanske petlje stiže se za oko 15 minuta, dok je od Mahovljana do Gradiške, odnosno za 26,5 kilometara, poštujući ograničenje od 130 kilometra na sat, potrebno samo deset minuta. S obzirom na to da mahovljanska petlja, koja treba da poveže kompletan autoput, nije gotova, građani će do maja sljedeće godine koristiti malu zaobilaznicu, ali, kako uvjeravaju na gradilištu, to ni na koji način neće uticati na bezbjednost saobraćaja ili kvalitet vožnje od Banjaluke do Gradiške. Prema procjenama, ovom dionicom autoputa svakodnevno će saobraćati 12.000 vozila, i to dok ne bude izgrađen most na Savi, nakon čega se očekuje veća frekventnost saobraćaja.
Ovu dionicu dužine 26,5 kilometara u srijedu će u 10.30 zvanično u saobraćaj pustiti Boris Tadić, predsjednik Srbije, i Milorad Dodik, predsjednik RS. Prva dionica ovog autoputa dužine 5,6 kilometara puštena je u saobraćaj u aprilu ove godine. Puštanjem u saobraćaj i druge dionice autoput Banjaluka Gradiška biće kompletan u funkciji.
"Ovo je istorijski događaj za RS i okosnica njenog privrednog razvoja. Izgradnja ove dionice autoputa, koja je koštala nekoliko desetina miliona evra, u srijedu će biti u funkciji i građani RS moći će da uživaju u blagodetima najsavremenije putne infrastrukture na ovim prostorima", kazao je Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS.
Radnici koje smo danas zatekli na autoputu polako pakuju alat i povlače mašineriju jer, kako kažu, sve je gotovo, ostale su sitnice koje će biti završene u narednih nekoliko dana. Među sitnice podrazumijeva se postavljanje manjeg dijela saobraćajne signalizacije, dovršetak ograde pored puta i završno čišćenje i spremanje.
Na ovoj dionici autoputa izgrađena su i dva stajališta, na kojima će putnici moći da odmore, telefoniraju, a u skoroj budućnosti i popiju kafu, natoče gorivo ili prespavaju.
Kada su u pitanju objekti koji "krase" ovaj poduhvat, na kompletnoj dionici od Banjaluke do Gradiške postoje dva tunela, i to tunel Laktaši dužine 370 metara i tunel Klašnice dužine oko 400 metara.
Dužina trase koja će danas biti otvorena za saobraćaj iznosi ukupno 26,48 kilometara. Pored osnovne trase, potrebno je izvesti ukupno 44,8 kilometara lokalnih i zamjenskih puteva, čija izgradnja je već pri kraju.
Ovu trasu autoputa karakteriše i deset nadvožnjaka, dva odmarališta, vijadukt Bogdanovac dužine 243,6 metara, dvije petlje koje se nalaze na 13. i 21. kilometru. Za imovinsko-pravne poslove na ovoj dionici autoputa izdvojeno je ukupno sa taksama više od 42,5 miliona KM, dok je za rješavanje imovinskih odnosa na prvoj dionici dužine 5,6 kilometara izdvojeno oko 22 miliona KM. Kompletan projekat izgradnje autoputa koštao je preko 320 miliona KM, a samo na dionicu koja će u srijedu biti puštena u saobraćaj izdvojeno je nešto više od 180 miliona KM.
"Sve je završeno. Ostale su sitnice, ali u srijedu građani RS moći će da se najnormalnije voze kompletnom dionicom autoputa Banjaluka - Gradiška", kazao je Boro Zdjelar, rukovodilac radova na ovom autoputu.
  • 320 miliona KM koštala izgradnja autoputa
  • 32 kilometra dužina autoputa
Na trasi se nalazi:
  • 10 nadvožnjaka
  • 5 mostova
  • 2 odmarališta, podvožnjaka, petlje, tunela
Uroš Vukić (Nezavisne)

Danas izbor predsednika Privredne komore Vojvodine


privredna, komora, vojvodine, pkv
29. novembar 2011. | 02:15 | Izvor: Tanjug
NOVI SAD -
Skupština Privredne komore Vojvodine razmatraće na današnjoj sednici predlog da za predsednika PKV bude izabran Ratko Filipović, dosadašnji vršilac dužnosti te funkcije.
Upravni Odbor PKV je pre dve nedelje jednoglasno odlučio da za predsednika pokrajinske Privredne komore predloži Filipovića, koji je prethodno deset godina bio potpredsednik PKV, a od ovog leta vršilac dužnosti predsednika, posle odlaska Nikole Stojšića u penziju. 

Članovi Skupštine PKV će razmatrati i izveštaj o privrednim kretanjima u pokrajini u prvih devet meseci ove godine kao i informaciju Pokrajinskog sekretarijata za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova o načinu rešavanja problema u privrednim subjektima koji imaju ekonomske teškoće.

Sednici će, kako je navedeno u saopštenju PKV, prisustvovati i pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin.

Δευτέρα 28 Νοεμβρίου 2011

ΝΕΕΣ ΣΥΓΚΡΟΥΣΕΙΣ ΣΤΟ ΒΟΡΕΙΟ ΚΟΣΣΥΦΟΠΕΔΙΟ


Εκτύπωση
28.11.2011
Στις νέες συγκρούσεις που ξέσπασαν σήμερα το απόγευμα μεταξύ των ανδρών των δυνάμεων ΚΦΟΡ και των τοπικών Σέρβων κοντά στο χωριό Jagnjenica, στο βόρειο Κοσσυφοπέδιο, τραυματίστηκαν δύο Σέρβοι πολίτες,- μεταδίδουν τα σερβικά ειδησεογραφικά πρακτορεία. Η σύγκρουση ξέσπασε αφού κάηκε ένα φορτηγό όχημα με ξύλα, το οποίοι οι εκεί Σέρβοι άφησαν στη μέση του δρόμου, σαν μέρος των οδοφραγμάτων. Άνδρες των δυνάμεων ΚΦΟΡ χρησιμοποίησαν δακρυγόνα αέρια και λαστιχένιες σφαίρες. Μετά από τις συμπλοκές που κράτησαν πέντε λεπτά, τώρα η κατάσταση παραμένει ήρεμη, αν και οι Σέρβοι πολίτες και οι άνδρες των δυνάμεων ΚΦΟΡ στέκονται αντιμέτωποι οι μεν προς τους δε. Επίσης, και σήμερα το πρωί ξέσπασαν παρόμοιες συγκρούσεις ανάμεσα σε άνδρες των δυνάμεων ΚΦΟΡ και σε εκεί Σέρβους, στις οποίες τραυματίστηλαν 30 Σέρβοι και 2 στρατιώτες των δυνάμεων KFOR.

Kriza u Grčkoj najteže pogodila mali biznis



Opustele ulice, pozatvarane radnje, proređeni frizerski saloni, načeta sveta tradicija porodičnog izlaska nedeljom, utihnula noćna galama po buzukerijama – to je Grčka koju surova ekonomska stvarnost menja gotovo do neprepoznavanja.
grcka-ekonomija
Kriza je najteže pogodila mali biznis. Za godinu dana zatvoreno je skoro 70 hiljada malih radnji.

Nacionalna konfederacija trgovinskih preduzeća saopštava da je u periodu 2003–2010. zatvoreno preko 30.000 malih radnji, a u poslednjoj godini čak 68.000 zanatskih, trgovačkih i radnji uslužnih delatnosti.

Božićni praznici su na pragu, ulice i izlozi već su ukrašeni, ali za koga, pitaju se prodavci koji satima iščekuju da neko uđe u radnje čiji su rafovi poluprazni, a asortiman lošiji nego ranije.

"Malo ko poručuje novu robu jer se plaši da je neće prodati. Trgovci stalno izmišljaju neke rasprodaje, daju po 70 odsto jevtinije”, kaže Angelos koji želi da ostane anoniman i neće da se slika.

"Naša porodica je decenijama živela od pravljenja ukrasnih lampi i abažura. Roditelji su nas od tog posla iškolovali. Sestra je nastavila posao, ja sam otišao u državnu službu”, kaže Lazaros Cakos čija je radnja u trgovačkom delu Pireja. "Sada smo pred zatvaranjem. Rasprodajemo sve što je ostalo. Ne možemo da platimo struju, materijal.”

Ko preživi do Božića

Atinska komora malih privrednika uputila je nedavno apel vladi da podrži mali i srednji biznis koji je oduvek bio srž grčke privrede. U pismu ministru finansija Evangelosu Venizelosu upozoravaju da ukoliko ne dobiju olakšice, recimo za korišćenje energije, mnogi neće moći da podmire troškove i plate poreze, da će morati da ugase biznis.

Za one koji su preostali, jedina nada je Božić. Ko preživi do Nove godine ima šanse da se izvuče. Šanse su slabašne. Očekuje se da će odmah posle božićnih praznika biti zauvek zatvoreno još 53.000 radnji i da će se broj onih koji su u malom i srednjem biznisu ostali bez posla popeti na oko 80.000. Promet je opao za preko 50 odsto.

ΑΡΧΙΣΕ Η ΧΡΙΣΤΟΥΓΕΝΝΙΑΤΙΚΗ ΝΗΣΤΕΙΑ


Εκτύπωση
28.11.2011.
Σήμερα, Δευτέρα, 28 Νοεμβρίου, οι Σέρβοι ορθόδοξοι πιστοί άρχισαν  τη Χριστουγεννιάτικη νηστεία,  η οποία θα διαρκέσει μέχρι την πιο χαρμόσυνη χριστιανική γορτή των Χριστουγέννων. Αυτή η νηστεία συγκαταλέγεται ανάμεσα σε πολυήμερες νηστείες, αλλά όχι υπέρμετρα αυστηρές. Για αυτήν τη νηστεία γίνεται λόγος ακόμα και στην Αγία Γραφή, όταν ο Αδάμ και η Εύη  άκουσαν την πρόσταξη να μην τρώνε τα φρούτα από το απαγορευμένο δέντρο. Νήστευε, επίσης, σαράντα μέρες στην έρημο, και ο Κύριος Ημών Ιησούς Χριστός, νήστευαν ο Μωϋσής, ο προφήτης Σαμουήλ, ο απόστολος Παύλος και πολλοί άλλοι. Δηλαδή, η νηστεία θεσπίστηκε από την Εκκλησία, από τα παλιά τα χρόνια και διαρκεί ακόμα και μέχρι σήμερα. Κατά τη διάρκειά της, η νηστεία μπορεί να γίνει μονοήμερη και πολυήμερη. Η μονοήμερη νηστεία γινέται κάθε Τετάρτη και Παρασκευή. Οι πολυήμερες νηστείες είναι εκείνες που θεσπίστηκαν από την Εκκλησία παραμονές μεγάλων γιορτών, και αυτές υπάρχουν τέσσερεις, και ανάλογα με τον τρόπο εγκράτειας και αποχής από διάφορα είδη φαγητών, μπορούν να γίνουν λιγότερα ή περισσότερα αυστηρές. Η πιο αυστηρή νηστεία είναι την παραμονή του Πάσχα, και κατά τη διάρκεια της Χριστουγεννιάτικης νηστείας, επιτρέπεται κανείς να τρώει ψάρι ή φαγητά μαγειρεμένα στο λάδι, και να πίνει κρασί τις ορισμένες μέρες. Ο φημισμένος Αγιος Πατέρας της  Χριστιανοσύνης  και μεγάλος ομιλητής, Αγιος Ιωάννης Χρυσόστομος, έδωσε τον καλύτερο, μέχρι στιγμής, ορισμό της νηστείας, λέγοντας: «Μην μου πεις πόσες μέρες νήστευες, ότι δεν έτρωγες αυτό και εκείνο, ότι δεν έπινες κρασί, ότι δεν φορούσες σκληρά ρούχα, αλλά πες μου αν έγινες ήρεμος άνθρωπος από τον θυμωνένο, καλός από το σκληρό. Αν είσαι γεμάτος κακία, γιατί βασάνιζες το σώμα σου; Αν υπάρχει σε σένα η ζήλεια προς τον αδελφό σου και  η αγάπη για τα πλούτη, είναι χρήσιμο που έπινες μόνο νερό; Αν η ψυχή, που είναι δέσποινα του σώματος, έσφαλλε, γιατί τιμωρείς τον υπηρέτη της, την κοιλιά;».

Сукоби на Јагњеници

понедељак, 28. нов 2011, 09:56 -> 21:57


Више од 30 Срба и два припадника Кфора повређени у сукобима на барикади у Јагњеници. Кфор добио дозволу да користи бојеву муницију, ако војници буду нападнути.
21.43 - НАТО забринут због ситуације на северу Косова и позива све стране на уздржаност и пуну сарадњу са међународним факторима како би се обезбедила слобода кретања, саопштено у седишту Алијансе.
20.02 - Запаљена два шатора на Јагњеници, нико није повређен, јавља извештач РТС-а.  
17.03 - Један Србин повређен је током поподнева у сукобу који је избио пошто је запаљен камион са дрвима који су Срби користили као део барикаде, јавља Бета.  
14.08 - Болница у Митровици - Један од повређених Срба на интензивној нези, двојица на хирургији, двојица на ортопедији, шест имало тегобе због сузавца, а четворица на дијагностици. 
13.44 - Кфор добио дозволу да користи бојеву муницију ако војници буду нападнути, рекао портпарол Ден Харви, преноси АП.
13.26 - Возач "ладе" улетео у жицу коју је Кфор поставио као разграничење између својих снага и демонстраната. Поново сузавац и водени топови. 
12.59 - Кфор допремио појачање од 30 возила и поставио два контролна пункта. 
12.12 - Грађани масовно долазе из Звечана и Ибарског Колашина на барикаду у Јагњеници. 
11.54 - Два Србина повређена гуменим мецима, јавља репортер РТС-а. Портпарол Кфора рекао да су два војника повређена у пуцњави, преноси Ројтерс.
11.15 - Дошло је до кошкања грађана и Кфора, војници бацили сузавац, јавио репортер РТС-а.
11.04 - Један војник Кфора рањен, јавио Танјуг. Представник Кфора затражио је од председника општине Зубин Поток Славише Ристића да позове Србе да се разиђу.
У сукобу грађана и припадника Кфора у селу Јагњеница, на путу Косовска Митровца - Зубин Поток, повређено је око 35 Срба и двојица припадника међународних снага. Кфор је, у намери да растера окупљене грађане, употребио водене топове, сузавац и гумене метке, а грађани су узвратили каменицама. Сукобе је осудио Брисел, али и представници Владе и опозиција у Београду.
Сукоб Срба и Кфора на Јагњеници
У Здравствени центар у Косовској Митровици доведено је 16 Срба повређених у Јагњеници, од којих је троје задржано на болничком лечењу, рекла је управница болнице Милена Цветковић.
Један повређени смештен је на одељење интензивне неге, два су на хирургији, на ортопедији су збринута два са лакшим повредама, шест је имало тегобе због сузавца, а за још четири особе се утврђује степен повреда. Највећи број повреда је, како кажу лекари, од сузавца, воденог топа и гумених метака.
Двадесетак повређених Срба збринуто је у Здравственом центру у Зубином Потоку.
Управница Здравственог центра у Косовској Митровици Милена Цветковић рекла је Бети да је Србин, рањен данас поподне у Јагњеници када је запаљен камион са дрвима, задобио тежу повреду главе од гуменог метка.
Главни штаб аустријских оперативних снага у Грацу саопштио је да је током тог инцидента повређено и осам аустријских војника.
Портпарол немачке војске у Берлину Манфред Баумгартнер потврдио је да су два припадника немачких снага Кфора, један официр и један војник, рањени у данашњим инцидентима. Медицинска помоћ указана им је у кампу "Бондстил" а, како саопштава Кфор, задобијене повреде нису опасне по живот.
Представници Кфора тврде да су двојица немачких војника рањени пуцњима из малокалибарског оружја. Непосредно после сукоба, из приштинске централе Кфора (портпарол Уве Новицки) било је саопштено да нема повређених.
Сукоб је избио пошто су немачки и аустријски припадници Кфора, јутрос око 9.15, уклонили барикаду на путу Косовска Митровца–Зубин Поток.
Кфор је оклопним транспортером изгурао камионе и аутобус којима је био блокиран пут, а затим поставио бодљикаву жицу уместо барикаде. Срби су недалеко од старе барикаде поставили нову, а велики број грађана тада се окупио на путу.
Нешто после 13 часова, у Јагњеницу су довезена два ватрогасна возила којима су Срби покушали да се врате на почетне позиције наспрам Кфора, али су војници одговорили воденим топовима.
Jagnjenica-281111.jpg
Из Кфора је саопштено да су коришћени гумени меци и сузавац, након што су, преко мегафона, грађани упозорени да не користе ватрено оружје.
У серији инцидената, за сада неидентифоковани возач "ладе" улетео је у жицу коју је Кфор поставио као разграничење између војника и демонстраната.
Портпарол Кфора Ден Харви рекао је да су војници добили инструкције да користе бојеву муницију уколико буду нападнути, док је други портпарол међународних снага Уве Новицки рекао да Кфор не намерава ни под каквим околностима да користи бојеву муницију.
Представници Срба са севера Косова разговарали су током поподнева са аустријским командиром, али никакав договор није постигнут. Војници Кфора затражили су да се Срби повуку са пута, а они би заузврат уклонили жицу. Међутим, Србима то није било прихватљиво.
Председник Општине Зубин Поток Славиша Ристић разговарао је јутрос са представницима Кфора који су од њега тражили да позове мештане да се разиђу са барикада. Ристић је апеловао на грађане да мирно протестују, не бацају каменице и да преговарају.
Оштре критике данашњих догађаја стигли су из ресорног министраства. Државни секретар Оливер Ивановић сматра да уклањање барикаде неће решити проблем, док је министар Горан Богдановић рекао да је Кфор изашао из свог мандата и позвао обе стране да се суздрже од употребе силе.

Η ΣΕΡΒΙΑ ΜΠΟΡΕΙ ΚΑΙ ΧΩΡΙΣ ΤΗΝ Ε.Ε. - ΕΥΡΩ !!

Ο ενδοτισμός πληρώνεται κύριοι του Βελιγραδίου


Μοιραστείτε την ανάρτηση

Οι Σέρβοι πολιτικοί τα έδωσαν όλα για να ενταχθούν στους «ευρωατλαντικούς θεσμούς» και τώρα βρίσκουν κλειστές πόρτες...
Οι «Δυτικοί» τους βομβάρδισαν, σκότωσαν αμάχους, κατάστρεψαν ζωτικές εγκαταστάσεις & υποδομές, κάτι που βάσει του διεθνούς δικαίου, συνιστά έγκλημα πολέμου. Τους ταπείνωσαν, τους εξανάγκασαν να εκδώσουν ανθρώπους τους, που πολέμησαν για το σερβικό έθνος. Ακρωτηρίασαν τη Σερβία, στερώντας της το ιστορικό της λίκνο, το Κοσσυφοπέδιο και υποχρεώνοντας τους Σέρβους κατοίκους του, στη σκλαβιά. Και όλα αυτά για το χρήμα, για τη συμμετοχή στα σαλόνια των μεγάλων, στους ευρωατλαντικούς θεσμούς. Και η μία υποχώρηση, έφερε την άλλη. Και τελικά, άνθρακες ο «θησαυρός»...
Ξευτιλίστηκαν και έφαγαν και πόρτα
Ο μόνιμος αντιπρόσωπος της Δανίας στην ΕΕ Jeppe Tranholm-Mikkelsen, δήλωσε χθες ότι δεν βλέπει την έναρξη των ενταξιακών συνομιλιών να ξεκινούν επί των ημερών της δανικής προεδρίας της ΕΕ, που ξεκινά την 1η Ιανουαρίου του 2012! Ψυχρολουσία για τη δυτικόφιλη ελίτ του Βελιγραδίου, που βλέπει τώρα το έδαφος να τρέμει κάτω από τα πόδια της. Κι όλα αυτά, μετά την παράδοση των καταζητούμενων για εγκλήματα πολέμου Σέρβων φυγάδων. «Τζάμπα» λοιπόν η ιστορία με τον στρατηγό Μλάντις τον περασμένο Μάιο, που είχε προκαλέσει και τη δήλωση του αρμόδιου για τη διεύρυνση επιτρόπου Štefan Füle, ότι στη Σερβία θα χορηγηθεί καθεστώς χώρας υπό ένταξη, μέχρι το τέλος του χρόνου. Τώρα, ως εμπόδιο εμφανίζονται (πάλι) οι Γερμανοί, οι οποίοι ζητούν «εξομάλυνση» των σχέσεων του Βελιγραδίου με την Πρίστινα. Δηλαδή, με λίγα λόγια, ζητούν αναγνώριση του Κοσσυφοπεδίου, από τη Σερβία! Νέα δηλαδή ταπείνωση και απαίτηση για de jure αναγνώριση από τη Σερβία ότι έχασε το ιστορικό της λίκνο, με ταυτόχρονη παράδοση των Σέρβων της περιοχής στις διαθέσεις και στα δολοφονικά χέρια των UCKάδων.
Κι όλα αυτά, ενώ Βελιγράδι και Πρίστινα, απέτυχαν για άλλη μια φορά να φτάσουν σε κάποια συμφωνία σε συνομιλίες που διεξήχθησαν υπό την αιγίδα της ΕΕ, στις Βρυξέλες, με την ένταση να παραμένει στη «μεθόριο» μεταξύ του Κοσσυφοπεδίου και της υπόλοιπης Σερβίας. Οι δε Σέρβοι του Κοσσυφοπεδίου, κάνουν βάρδιες στα οδοφράγματα (φωτογραφία), για να διατηρήσουν τον έλεγχο των συνοριακών διαβάσεων με την υπόλοιπη Σερβία. Για να μη χάσουν την πατρίδα τους αλλά και για να μην πεινάσουν. Κι όλα υπό την απειλή να μη λάβει η Σερβία καθεστώς υποψήφιας προς ένταξη χώρας, στο Συμβούλιο Γενικών Υποθέσεων της ΕΕ, που θα συνεδριάσει στις 9 Δεκεμβρίου. Νέος γερμανικός εκβιασμός, με τους Δανούς να αποτελούν καλούς αγωγούς των γερμανικών γεωπολιτικών επιδιώξεων...
Κάπως καλύτερα δείχνουν τα πράγματα για το Μαυροβούνιο, η έναρξη των διαπραγματεύσεων για την ένταξη του οποίου, θα αποφασιστεί στις 9 Δεκεμβρίου. Οι Ισλανδοί, θα πάρουν το καθεστώς χώρας υπό ένταξη. Ο προαναφερόμενος Δανός αξιωματούχος, όταν ρωτήθηκε για τα Σκόπια, επικαλέστηκε την εκκρεμότητα με την ονομασία της γειτονικής μας χώρας.
Που πας ρε Tadić...
Τα πράγματα είναι απλά: αν ο Πρόεδρος της Σερβίας Boris Tadić και το Δη949c45a2-47db-4f85-b157-86f000eb6e7d-444x333μοκρατικό Κόμμα του ενδώσουν στον εκβιασμό, θα υποστούν βαριά ήττα στην κάλπη, στις εκλογές της άνοιξης του 2012. Από την άλλη, οι Σέρβοι του Κοσσυφοπεδίου, βλέποντας που πάει το πράγμα και δυσαρεστημένοι από την υποχωρητικότητα του Βελιγραδίου, στράφηκαν για βοήθεια στη Μόσχα, ζητώντας ανεξαρτησία και... ρωσικές υπηκοότητες! Και μπορεί ο αρμόδιος υπουργός στο Βελιγράδι, Oliver Ivanovic, να δήλωσε αμήχανος ότι αυτή «δεν είναι καλή ιδέα» (τους χαλάει το ενδοτικό γαϊτανάκι), αλλά το ρωσικό ΥΠΕΞ επιβεβαίωσε τη λήψη «χιλιάδων αιτήσεων». Και φυσικά, η Μόσχα δεν έχασε την ευκαιρία. Ο Ρώσος πρεσβευτής στο ΝΑΤΟ Dmitry Rogozin, υπογράμμισε ότι η χώρα του θα εξετάσει «με μεγάλη προσοχή» τις αιτήσεις για ρωσική υπηκοότητα 20.000 Σέρβων του Κοσσυφοπεδίου.

Srbija u par godina izgubila 6 hiljada doktora nauka



Srbija je, poslednjih nekoliko godina, kako se procenjuje, izgubila više od 6.000 doktora nauka koji rade u inostranstvu.
student5
Mali broj naših doktora je odlučio da stečeno znanje van naše zemlje "investira" u Srbiji zbog dugog čekanja na nostrifikaciju diplome.

Precizan podatak o broju doktoranata koji rade u inostranstvu, ali i onih koji žele da se vrate u Srbiju ne postoji. Iz Ministarstva nauke i prosvete procenjuju da ih ima više od 6 hiljada na radu u inostranstvu.

"Jedan od problema je sporost u postupku nostrifikacije doktorskih disertacija stečenih u inostranstvu. Zbog toga je Ministarstvo formiralo radnu grupu koja je donela Pravilnik o priznavanju prethodno stečenih znanja u funkciji nastavka školovanja", rekao je državni sekretar u Ministarstvu nauke i prosvete Radivoje Mitrović.

On je objasnio da se na nostrifikaciju dugo čeka, jer pojedini članovi komisija "vagaju" koliko se kotira univerzitet na kome je neko doktorirao, ali i tema doktorske disertacije.

Da se na nostrifikaciju doplome čeka i dve godine potvrđuje Andrej Fajgelj, koji je u Francuskoj magistrirao i doktorirao francuski jezik.

"Imao sam problema da nostrifikujem diplomu i dve godine sam čekao da se neko odobrovolji i lupi mi pečat na diplomu", izjavio je Fajgelj i dodao da se, ipak, odlučio za povratak u Srbiju, jer je ovo njegova zemlja. On se odlučio za povratak, jer je država godinama ulagala u njegovo obrazovanje, pa je odlučio da joj se na taj način oduži.

Η συνεργασία Σερβίας και Ρωσίας στον ενεργειακό τομέα

ΔΙΕΘΝΗ ΟΙΚΟΝΟΜΙΚΑ ΧΡΟΝΙΚΑ

    
 Όταν πριν από τρία χρόνια υπογράφηκε η λεγόμενη Ενεργειακή Συμφωνία ανάμεσα στη Σερβία και τη Ρωσική Ομοσπονδία, παρουσιάστηκαν φιλόδοξα σχέδια για την κατασκευή πολλών έργων Υποδομής στον τομέα της Ενέργειας. Τα πρόσφατα εγκαίνια της υπόγειας αποθήκης γκαζιού στον τόπο Banatski Dvor, κοντά στη σερβική πόλη Zrenjanin, και που αποτελεί την πρώτη από τη σειρά άλλων εγκαταστάσεων παρομοίου τύπου στη Σερβία, πράγμα το οποίο προβλέπεται στο κείμενο της εν λόγω Ενεργειακής Συμφωνίας, αποτελεί, σύμφωνα με τα λόγια του Σέρβου προέδρου, κυρίου Boris Tadić, την επιβεβαίωση ότι η απόφαση για τη σύναψη των σχέσεων συνεταιρισμού στρατηγικής σημασίας ήταν σωστή, επειδή, κατά τον τρόπο αυτό, η Σερβία τώρα έχει τη δυνατότητα να γίνει σπουδαίος κόμβος τροφοδοσίας των ενεργειακών μέσων σ’αυτό το τμήμα της Ευρώπης. Όπως προαναγγέλθηκε, το ύψος των κοινών επενδύσεων θα μπορούσε να ξεπεράσει τα πέντε δισεκατομμύρια ευρώ. Αναλυτικότερα για το θέμα αυτό γράφει η δημοσιογράφος Biljana Blanuša.  

Η διακρατική συμφωνία Σερβίας και Ρωσικής Ομοσπονδίας καλύπτει την υλοποίηση μιας ολόκληρης σειράς προγραμμάτων στον τομέα της Ενέργειας: δηλαδή, την κατασκευή του αεριαγωγού «Νότιος χείμαρρος», τα έργα αποπεράτωσης της υπόγειας αποθήκης γκαζιού στο Banatski Dvor, και τη διαδικασία ιδιωτικοποίησης της Σερβικής Πετρελαϊκής Βιομηχανίας – ΝΙS. Μετά από την αγορά του πακέτου της πλειοψηφίας των μετοχών της Επιχείρησης NIS από μέρους της ρωσικής πετρελαϊκής εταιρείας Gasprom, η ίδια ρωσική εταιρεία άρχισε έναν μεγάλο επενδυτικό κύκλο, με σκοπό τον εκσυγχρονισμό μερικών εργοταξείων της σερβικής πετρελαϊκής βιομηχανίας. Πρώτα στη σειρά ήταν τα διυληστήρια πετρελαίου στην πόλη Pančevο, και έχουν ήδη τελειώσει τα έργα πάνω στον εκσυγχρονισμού ενός μέρους αυτών των διυληστηρίων, και το υπόλοιπο τμήμα του θα γίνει έτοιμο για παραγωγή πετρελαίου αρχές του έτους 2012.

Το ύψος των επενδύσεων ήταν γύρω στα 550 εκατομμύρια ευρώ, και εδώ αναμένεται ετήσια παραγωγή πετρελαίου και πετρελαιοειδών μέχρι 4,8 εκατομμύρια τόνους το χρόνο, και τα πετρελαιοειδή θα γίνουν ευρωπαϊκής ποιότητας. Σύμφωνα με τα λόγια του Σέρβου προέδρου, κυρίου Tadić, η συνεργασία της Σερβικής Πετρελαϊκής Βιομηχανίας NIS και της ρωσικής εταιρείας Gasprom αποτελείο θεμέλιο λίθο των σχέσεων ανάμεσα στη Σερβία και τη Ρωσία, χαρακτηριστικό γνώρισμα των οποίων αποτελεί η εκ παραδόσεως φιλία και η συνεργασία σε όλους τους τομείς. «Αποτελεί συμφέρον της επιχείρησης NIS να διευρύνει η ίδια την επιρροή της στο χώρο της Νοτιοανατολικής Ευρώπης, όσον αφορά τον ενεργειακό τομέα, και αυτό είναι δυνατόν να γίνει με διαρκείς επενδύσεις και με συνεχή προώθηση της παραγωγής»,- δήλωσε ο κ.. Tadić και κατέληξε λέγοντας ότι για την ενεργειακή σταθερότητα στη Σερβία έχει ιδιαίτερα μεγάλη σημασία η περάτωση του αεριαγωγού «Νότιος χείμαρρος», καθώς και η κατασκευή νέων ηλεκτροπαραγωγικών μονάδων που χρησιμοποιούν το γκάζι, αλλά και πρόσθετων εγκαταστάσεων για εναποθήκευση γκαζιού, πράγμα που θα δώσει δυνατότητες στη Σερβία να γίνει η ίδια σπουδαίος κόμβος στην τροφοδοσία όλης της τριγύρω περιοχής με ενεργειακά μέσα.

PUTIN PRAVI RATNU MORNARICU JAČU OD AMERIČKE

Autor: Agencija TANJUG

Premijer Vladimir Putin u budžetu izdvojio oko 150 milijardi dolara za osam nuklearnih podmornica klase "Borej", naoružanih raketama "Bulava", za koje u arsenalu SAD ne postoji odbrana



MOSKVA  - Ruska Ratna mornarica nalazi se pred najvećim programom obnove i modernizacije od njenog nastanka, a u ruskom budžetu je za to namenjeno 4,5 triliona rubalja, odnosno oko 150 milijardi dolara.
 
Samo u toku ove godine je za izgradnju nuklearnih i dizel podmornica i fregata i remont i održavanje flote potrošeno preko 85 milijardi rubalja (oko 280 miliona dolara), pokazuju podaci ruskog Ministarstva odbrane.
 
Ministarstvo odbrane Rusije i Udružena brodogradilišna korporacija „Sevmaš" u Severodvinsku potpisali su nedavno sedam ugovora za projektovanje i izgradnju atomskih podmornica serije „Borej" i „Jasenj", a vrednost ovog posla iznosi 280 milijardi rubalja (oko 10 milijardi dolara).
 
Prilikom potpisivanja ovog ugovora, premijer Rusije Vladimir Putin je najavio opsežan plan obnove Ratne flote, bez presedana u svetskim okvirima, prenose ruski mediji.
 
"Treba iz korena da obnovimo materijalno-tehničku bazu naše Ratne mornarice. Moramo da stvorimo snažnu grupaciju pomorskih strateških nuklearnih snaga od podmornica četvrte generacije, kupimo savremene brodove i izvršimo modernizaciju i remont tehnike", rekao je Putin.
 
„Sevmaš" je jedino brodogradilište u Rusiji u kojem se grade podmornice na nuklearni pogon, a do sada su isporučili 128 takvih podmornica. Pre tri godine iz ovog brodogradilišta su počele da izlaze, kako ih ruski mediji zovu, "raketne podvodne krstarice strateške namene" iz klase "Borej".
 
Ove nuklearne podmornice predstavljaju osnovu morskog nuklearnog štita Rusije. Prvo je porinut „Jurij Dolgoruki", pa „Aleksandar Nevski", a u toku je gradnja treće atomske podmornice klase "Borej".
 
Planirano je da do 2017. godine ruska Ratna mornarica ima osam takvih podmornica, na kojima će da bude instalirano po 16 lansirnih uređaja za balističke rakete "Bulava". Ove rakete mogu da nose od šest do 10 supersoničnih nuklearnih bojevih glava individualnog navođenja i prema analizama stručnjaka, praktično su nezaustavljive. Za sada u arsenalu SAD ne postoji protivraketna odbrana, koja bi mogla da bude efikasna protiv "Bulave".
 
Rusija nije odustala ni od klašicnih dizel podmornica i do 2020. godine će da joj bude isporučeno 10 novih podmornica "četvrte klase". Trenutno, ruska Ratna mornarica ima 20 podmornica "treće" klase, koje će sa novim, predstavljati osnov ruske pomorske moći, tamo gde nuklearne podmornice ne mogu da operišu, u Crnom moru i Baltiku.
 
U Petrovgradu je početkom novembra u „Admiralskom brodogradilištu" održana svečana ceremonija porinuća dizel podmornice „Rostov na Donu". Ona spada u najtiše podmornice svoje klase, a naoružana je modernizovanim raketsko-torpedskim sistemima. Takođe, u „Admiralskim brodogradilištima" se odvija izgradnja dve serijske dizel podmornice četvrte generacije „Kronštat" i „Sevastopolj".
 
Što se tiće novih brodova, u "Severnom brodogradilištu" u Petrovgradu grade se četiri korvete, dve fregate i specijalni brod za vezu. Akcenat nove flote ruske mornarice će umesto velikih krstarica i razarača biti na izgradnji manjih brodova, bržih i tehnički superiornih u odnosu na konkurenciju na Zapadu.
 
U izgradnji je korveta "Snalažljivi", koja će svojim karakteristikama i borbenim osobinama prevazići slične brodove takve klase. Brod je višenamenski, ima visoki nivo automatizacije i građen je "stelt" tehnologijom, što mu obezbeđuje relativnu nevidljivost. Brod će da poseduje ofenzivno raketno naoružanje i torpeda, kao i helikopter za borbu protiv podmornica. Nova tehnologija primenjena pri gradnji trupa omogučiće mu da za 25 odsto smanji otpor vode pri kretanju brzinom oko 30 čvorova.
 
Trenutno, ruska Ratna mornarica ima jedan nosač aviona "Admiral Kuznjecov", koji će sledeće godine biti van funkcije, jer će biti odveden na remont.
 
Mada grandioznim planom obnove ruske mornarice nije predviđena gradnja još nekog nosača aviona, priprema projekta je već zapoćela. Prema nekim najavama, 2018. godine bi trebalo da bude završen projekat novog "super-nosača aviona", sa čijom izgradnjom bi trebalo da se počne 2020. godine.
 
Paralelno sa ovim projektom, Rusija planira i koji će avion da bude osnova njenih mornaričkih jedinica. Pretpostavlja se da će to da bude Su-47 Berkut - projekat ruskog perspektivnog palubnog lovačkog aviona.

Κυριακή 27 Νοεμβρίου 2011

SLATKIŠI JEFTINIJI DO SEDAM ODSTO

Nedelja, 27. Novembar, 2011.| Autor:

Iz konditorske industrije najavljuju da zbog niže cene šećera i brašna postoje realni uslovi da padnu i cene slatkiša


BEOGRAD - Ako nema hleba, jedite kolače!
Iz konditorske industrije spremaju pravo iznenađenje pred novogodišnje praznike, jer najavljuju da će zbog sniženih cena brašna i šećera i cene slatkih poslastica biti niže.

Miroljub Aleksić, predsednik Grupacije proizvođača konditorskih proizvoda u PKS, ističe da su se stvorili uslovi da proizvođači preispitaju cene slatkiša na domaćem tržištu.

- Šećer učestvuje u proizvodnji konditorskih proizvoda od 15 do 45 odsto, a kad je sirovina jeftinija, u još manjem procentu. Slikovito, to znači da, ako je šećer pojeftinio za 20 procenata, slatki proizvod može od dva do sedam odsto, u zavisnosti od vrste - naglasio je Aleksić i dodao da većina proizvođača koristi šećer iz zaliha, nabavljen po mnogo višim cenama.

I Vojislav Stanković, savetnik predsednika PKS za poljoprivredu, takođe je potvrdio da postoji mogućnost da se konditorskoj industriji pomogne i u pogledu sniženja cena mleka u prahu, što bi takođe otvorilo prostor za pojeftinjenje.

Podsećamo, isporuka šećera po nižoj ceni počela je 8. novembra, a ta intervencija uticala je i na snižavanje cene šećera za industrijsku preradu sa skoro 96 na manje od 80 dinara za kilogram, što je i glavni signal za pojeftinjenje slatkiša.

(E. K.)

Šta je pojeftinilo

Cena    stara    nova
Zejtin     124     88,89 do 90,50
Šećer     103 do 130    80
Brašno    56 do 77    35 do 38

*cene su izražene u dinarima


Pojeli smo 72.000 tone konditora

Da kriza uveliko drma, potvrđuje i podatak je za poslednjih devet meseci ove godine čak 91.000 tona konditorskih proizvoda manje nego u istom periodu prošle godine. Na domaćem tržištu prodaja slatkiša opala je za 13 odsto, ili 9.600 tona, a na izvoznim za pet odsto, ili 1.600 tona. U Srbiji je u ovom periodu potrošeno nešto manje od 72.000 tona konditorskih proizvoda, u čemu dominantan udeo imaju domaći proizvodi - 85,6 odsto, u odnosu na uvoz od 14,4 odsto. Smanjenje potrošnje odrazilo se i na uvoz slatkiša, koji je u odnosu na prošlu godinu manji za čak 25 procenata.

U OVOME KRŠU VOZE NAROD!


KOSOBUS - NOVO ČUDO NA PUTEVIMA


   Nedelja, 27. Novembar, 2011.| Autor:

Na internet sajtu Jutjub postavljen snimak gradskog autobusa koji je stravično nagnut na desnu stranu


BEOGRAD - Može Miško i vezanih očiju!
Na Jutjubu je postavljen snimak gradskog autobusa koji je do te mere nagnut na desnu stranu da je teško poverovati da se u njemu nalaze putnici. Reč je o autobusu sa garažnim brojem 257 koji se Avalskim putem kreće ka Beogradu, na jednoj od linija 400. Na njemu ne radi jedan far, ali to i ne bi možda bio problem da vozilo nije do te mere nagnuto na desnu stranu da svojom šasijom struže asfalt.

Vozač uredno staje na stanicu i prima putnike i tako je verovatno stigao do Trošarine na Voždovcu, gde se nalazi okretnica. S obzirom na to da pomenuti autobus ima nove tablice, pitanje je kako je prošao tehnički pregled.
U GSP kažu da se to vozilo po potrebi šeta s linije na liniju.

- Nije tako strašno kao što izgleda. Autobus je bio nagnut jer mu je na liniji pukao vazdušni jastuk, koji održava visinu vozila poput amortizera. S obzirom na to da je reč o periferiji, ne ostavljamo putnike na ulici da čekaju drugi autobus. Kada su putnici prevezeni do poslednje stanice, autobus je isključen s linije i popravljen - rekla je Slavica Stevanović, portparol GSP.

Budućnost Srbije nije EU

BEOGRAD 27. 11. 2011
PRESS
INTERVJU NEDELJE: VOJISLAV KOŠTUNICA, PREDSEDNIK DSS


Tumaranje u besmislu: Pravo vreme za razgovore sa EU bilo je 2008, pre nego što je potpisan SSP, kojim se Srbija saglasila sa 22 države koje su priznale nezavisnost Kosova
Kada su se pre tri godine gotovo sve stranke u Srbiji utrkivale koja će što brže da nas uvede u Evropsku uniju, gde nas čekaju milijarde evra i blagostanje, Koštunica je tražio nove razgovore sa EU o načinu naših evrointegracija zato što je većina zemalja članica priznala Kosovo. Tri godine kasnije, kada većina stranka sve više uviđa da EU i nije tako dobra jer traže da se odreknemo Kosova, Koštunica traži prekid razgovora sa EU i da Srbija odustane od ulaska. Evo i zašto.

- Vreme za prave razgovore Srbije sa EU je isteklo. Pravo vreme bilo je 2008, pre nego što je 29. aprila potpisan SSP, kojim se Srbija saglasila sa 22 države EU koje su priznale nezavisnost Kosova. Posle ovoga svi dalji razgovori sa EU išli su na štetu Srbije i šteta se samo uvećavala. A onda je to što je potpisano počelo da se realizuje na Kosovu, prvo dolaskom Euleksa, zatim sporazumom MUP Srbije i Euleksa kojim je utvrđena granica između Srbije i jednog njenog dela, Kosova, zatim ovim sadašnjim pregovorima kojima vlast korak po korak priznaje nezavisnost Kosova. Verujem da se danas najbolje vidi koliko su nam 2008. bili potrebni pravi pregovori sa EU.

Čudi što ste kao demokrata protiv razgovora, jer danas je samo Šešeljeva stranka protiv razgovora sa EU.
- Razgovor o članstvu izgubio je smisao, ali je neophodan novi razgovor o ekonomskoj saradnji sa EU. Danas nije više problem samo politička šteta koja se svodi na nameru EU da nam otme Kosovo. Reč je i o čistoj ekonomskoj šteti koju trpimo zbog SSP. Mi moramo da redefinišemo odnose sa EU i zbog stanja u samoj Uniji. Kriza je velika i EU će sutra izgledati bitno drugačije nego danas, ako je uopšte i bude bilo. Vidimo da se govori o preuređenju, o uvođenju prve, druge i treće lige EU, a svesni smo da Srbiji ne gine status treće lige. U EU se otvaraju i druga pitanja, pa evropski zvaničnici upozoravaju da bi, ukoliko dođe do revizije sporazuma EU, to moglo da znači i njen kraj.

Vi predviđate da će EU nestati kad Srbija dođe na red za ulazak?
- Citiram zvaničnike EU. Evropsko javnost ozbiljno razmatra šta će se dogoditi sa evrozonom i EU. A kad bogate zemlje vode računa o svom interesu, onda bi i mnogo siromašnija Srbija morala da vodi računa o svojim interesima.

U redu, nećemo u EU, a kuda onda može da ide mala i siromašna Srbija?
- Posle svega mislim da novi strateški pravac Srbije treba da bude ne više članstvo u EU, nego saradnja, pre svega ekonomska saradnja sa EU i, naravno, sa svim drugim državama.

Zašto danas nema konsultacija vlasti sa opozicijom

Možete li da zamislite situaciju u kojoj ćete se vi, predsednik Boris Tadić, Tomislav Nikolić, Dačić, Dinkić, Jovanović i ostali stranački lideri dogovoriti o nacionalnoj politici Srbije?

- Zašto tog dogovora nije bilo od 2008. do danas, a bilo ga je od 2004. do 2008. kad sam bio predsednik vlade? Zato što sam radio na tome, zato što su postojale stalne konsultacije sa predsednicima stranaka. A u vreme mog prvog mandata u opoziciji su bile dve velike stranke, SRS i DS. I opet smo uspeli da obezbedimo jednoglasno usvajanje Ustava, da se izveštaji i platforme za pregovore o Kosovu donose u Skupštini. A danas imamo napabirčen izveštaj Vlade o Kosovu koji je slabiji od hronologije događaja koja se može izvući iz novina, dok deklaracija, neslavno, uopšte i nije stigla do Skupštine.
Zašto bi EU sarađivala s nama ako ne želimo da budemo njen član?
- Neće biti da EU na ljubavi zasniva odnose sa Srbijom. Imaju oni svoje interese, mi naše, pa na čistom računu možemo da uredimo odnose.

Ali imate i ovaj primer. Pred posetu kancelarke Angele Merkel bilo je ozbiljnih najava o dolasku tri-četiri velike nemačke kompanije u Srbiju. Međutim, kako je ova poseta ocenjena kao neuspešna, te firme su odlučile da sačekaju sa investicijama u Srbiju.
- Nemačke firme su već došle u Srbiju iako nismo članica EU, jer se one rukovode profitom, a ne ideologijom.

Stvarno verujete da Srbija može ekonomski da napreduje bez EU?
- Uveren sam. U ovakvim odnosima sa EU kakvi su danas, Srbija može ekonomski još više da zaostaje! Srbija i bez članstva u EU može normalno da se razvija, ali sa drugačijom politikom. Da se više ne odričemo sebe i da ne vodimo više računa o interesima EU već o sopstvenim. Srbija se može podići kroz normalnu saradnju sa drugim državama.

Kako biste bez podrške EU obezbedilli posao za ljude, nove investicije, bolji život građana?
- Samo razvojem Srbije i mislim da za to imamo dovoljno snage i resursa...

Zašto ih nismo koristili do sada?
- Zato što se Srbija vezala za projekat u kojem je više vodila računa o EU nego o sebi.

Vi ste bili premijer tri godine, zašto tada niste iskoristili te potencijale?
- Postoji bitna razlika u razvoju Srbije u vreme kada sam ja bio premijer i danas...

Da, imali ste više para jer ste prodali "Mobtel".
- Imali smo više para zato što se u Srbiji proizvodilo, jer su se ljudi zapošljavali i jer smo se manje zaduživali. Podsetiću, vlada koju sam vodio vratila je dug MMF-u, a nismo uzimali novac od njih. Danas se spoljni dug Srbije udvostručio, nezaposlenost je ogromna, a da ne govorim o padu proizvodnje. Srbija se tada postupno razvijala.

Vikiliks, svedok uništavanja kredibiliteta politike u Srbiji

Kako smo kao zemlja došli do toga da su političari gotovo uništili kredibilitet svakog političkog delovanja, da su lopov i nesposobnjavković prve asocijacije kad kažete "političar"? Može li Srbija da napreduje sa ovakvom političkom elitom?

- Kredibilitet se može narušiti na još jedan način. Činjenica je da jedan broj političkih stranaka nije samostalan u odnosu na strane ambasade u Beogradu, što posebno doprinosi urušavanju kredibiliteta. I o tome nam više nego potanko svedoče dokumenta koje je objavio sajt Vikiliks.
Možda će vaš predlog podržati i Brisel, tako što Srbiji 9. decembra neće odobriti kandidaturu. Kakvu odluku EU očekujete?
- Kandidatura je kruna od papira! Posle te krune od papira tek treba da dobijemo datum za pregovore, a i ako dobijemo datum, može nam se dogoditi da pregovaramo vekovima, kao Turska. Mislim da je iz interesa zapadnih sila kandidatura samo sredstvo većeg pritiska i ucene Srbije kako bi završili svoj projekat "nezavisno Kosovo".

Pomenuli ste Tursku. Da li Srbiji, ukoliko okrene leđa EU, preti da potpadne pod uticaj Turske, koja će biti jedna velika i ozbiljna država van EU?
- Ako prizivamo Tursku kao arbitra u našim unutrašnjim stvarima, onda nam se može dogoditi to o čemu govorite. Ako se u odnosu prema Turskoj postavimo na normalan način, onda od turske dominacije u Srbiji nema ništa.

Da li možemo da ostanemo i bez EU i bez Kosova, kao što predviđaju članovi "Preokreta"?
- Srbija bez Kosova može da ostane samo ako ga se odreknemo! Može silom neko drugi da bude na Kosovu, ali mi ne pristajemo na tu silu. A kad je reč o "Preokretu" oni samo mnogo čvršće, dogmatskije i čistije, bez tog prenemaganja i prikrivanja, zastupaju stavove vladajuće koalicije.

Kako ocenjujete dosadašnje pregovore Beograda i Prištine?
- Pregovori imaju jednu vrlo neobičnu formu, jer se radi o tzv. dogovorenim zaključcima, što je nešto novo kada je reč o međunarodnim pregovorima. Onda čujemo i da će Brisel biti garant i za ono čega nema na papiru! Dogovorene zaključke treba sprovesti kroz naše pravo, i to je sada učinjeno u slučaju matičnih knjiga za Kosovo kroz uredbu Vlade. Samo, problem je što se uredbe donose za sprovođenje zakona, a ne za nešto nepoznato kao što su dogovoreni zaključci. Donošenjem uredbi Vlada na mala vrata prihvata i priznaje institucije Kosova i njihove dokumente.

Ali to ne znači i priznanje nezavisnosti Kosova?
- Kako ne znači ako ste priznali njihovu ličnu kartu? Kako ne znači ako priznate vrhovni sud Kosova? I još kad dogurate do integrisanog upravljanja granicom sa Kosovom...

Koji naši zvaničnici kažu da neće prihvatiti?
- Znate, tri godine slušamo fraze "EU nema alternativu" i "nikad nećemo priznati Kosovo". A kad potpišu dogovor o integrisanom upravljanju granicama, fraza o Kosovu će odleteti kao najmanji smokvin listić! I zašto stalno ponavljaju da nikad neće priznati Kosovo? Nema razloga to ponavljati ako vodite politiku koja to neće dozvoliti. Ne sećam da sam kao premijer ikada upotrebio tu frazu jer sam bio siguran da to nikad neću uraditi.

Nisam dobio poziv specijalnog tužioca

Da li ste dobili poziv specijalnog tužioca da odgovorite na pitanja o političkoj pozadini ubistva premijera Zorana Đinđića?

- Ne. Na konferenciji za novinare rekao sam sve što sam imao da kažem. Ali takvih napada je bilo i biće ih jer su oni jednostavno reagovanje na politiku koju DSS vodi i cena za politiku koju mi vodimo. I kad je reč o Kosovu, i kad je reč o EU, i kad je reč o članstvu Srbije u NATO paktu.
Lično poznajete ljude koji vode Srbiju, da li stvarno verujete da oni žele da priznaju nezavisnost Kosova? Da oni ne vide ovo o čemu govorite?
- Znate, postoji matematička radnja koja se zove sabiranje. Vi prvo priznate i prizovete Euleks, jednog dana priznate lične karte, drugog dana matične knjige, trećeg katastar... I tako ste jednog dana lepo priznali Kosovo.

Pomenuću ponovo Angelu Merkel. Ona je tokom posete Srbije rekla našim zvaničnicima da ne razume vlast u Srbiji koja je spremna da se zbog 50.000 Srba na severu Kosova odrekne budućnosti za sedam miliona građana Srbije. Da li vi to razumete?
- A da li bi se Nemačka odrekla nekog svog dela teritorije? Hajde da sada ne govorimo o duhovnoj strani Kosova. Ali Srbija ima rudno blago na Kosovu, koje se, sada vidimo, procenjuje na hiljadu milijardi dolara. Da li bi se neko odrekao takvog bogatstva?

Imate li utisak da su se Srbi sa severa Kosova "otrgli kontroli" Beograda?
- Oni brane državu, a država, odnosno vlast, ne brani njih. Srbi sa severa Kosova u ovom trenutku prednjače u odbrani države i kamo sreće da država brani sebe i njih na onaj način na koji oni to čine.

Da li je moguće voditi politiku o Kosovu ukoliko imate ljude koji neće da sprovode ono što dogovori Beograd, ma kakvi dogovori bili?
- Okvir za državnu politiku jeste Ustav i Srbi na Kosovu se jednostavno toga drže. Oni smatraju da sadašnja vlast treba da poštuje Ustav, ali ta vlast, bogami, ne poštuje Ustav.

Ipak, oni su deo državne uprave, a državna uprava nije dobrovoljno udruženje građana, već mesto gde se poštuje hijerahija.
- Tačno je da oni nisu grupa građana, ali je i tačno da oni zapravo brane pravni poredak i Ustav.

Da li DSS preko svojih predstavnika na severu Kosova ruši državnu politiku o Kosovu?
- Nema stranke koja nije uključena u lokalnu samoupravu u ove četiri opštine. I sve one su saglasne, jer radi se o njihovoj koži, egzistencijalno su ugroženi i oni zaista brane državu.

Vidite li DSS u vladi sa SNS?
- U razgovorima sa drugim strankama DSS će se rukovoditi načelima svoje politike. Branimo Ustav i zato smo danas u Srbiji ustavobraniteljska stranka. Tu su i pitanja uspostavljanja novog odnosa prema EU, razvoja zemlje, Kosovo...

Hipotetičko pitanje: SNS osvoji najviše glasova i za većinu im je potrebna podrška DSS; da li ćete ponovo tražiti mesto premijera, jer je to jedini način da sprovedete ovo o čemu govorite?
- Umesto hipotetičkog odgovora evo činjenica: tri puta sam dolazio na vlast i dva puta dobrovoljno odlazio. Mislim da samu tu činjenicu treba poštovati. Dakle, nije mi stalo do vlasti, stalo mi je do ideja i moje politike u koje verujem.


Svetomir Marjanović

Σάββατο 26 Νοεμβρίου 2011

Ο Nicolas Cage σε σχολικό βιβλίο στη Σερβία!

Σάββατο, 26 Νοεμβρίου 2011


Τον έχουμε δει σε αφίσες παντού, σε διαφημίσεις, σε περιοδικά. Αυτό όμως δεν μπορούσαμε να το φανταστούμε! Ο Nicolas Cage μαζί με...
την Holly Hunter, σε φωτογραφία από το Raising Arizona, κοσμούν το εξώφυλλο σχολικού βιβλίου στη Σερβία. Από πίσω τους υπάρχει ένα λιβάδι με λουλούδια.

Είναι εντελώς άγνωστο τι σχέση μπορεί να έχει με το περιεχόμενο η συγκεκριμένη φωτογραφία, το πιθανότερο είναι μάλλον ότι η συγκεκριμένη ταινία άρεσε πολύ στον εκδότη του βιβλίου.

Banke mogu da prodaju potraživanja fizičkih lica samo drugoj banci

26/11/2011


Banke će ubuduće moći da prodaju potraživanja fizičkih lica samo drugoj banci, a ne specijalizovanim agencijama.
telefon3
Prema Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, agencije više neće moći da otkupljuju bankarska potraživanja od fizičkih lica. Zato kada klijenta banke glas s druge strane telefonske žice opomene da kasni s otplatom duga, pozivani može da bude siguran da je to glas službenika banke kod koje se zadužio, ili, pak, neke druge banke, jer novi zakon izričito zabranjuje da se potraživanja fizičkih lica ustupaju specijalizovanim firmama.

Međutim, zakon specijalizovanim agencijama nije uskratio mogućnost da nastave da otkupljuju dugove koje banke imaju prema pravnim licima, kao i da otkupljuju dugove koje druga pravna lica imaju prema svojim neplatišama fizičkim licima. To znači, na primer, da telekomunikacione kompanije koje su, takođe, njihovi klijenti mogu i ubuduće da prodaju potraživanja svojih neplatiša fizičkim licima. "Plišani” uterivači dugova, kako neki nazivaju ove agencije, moći će i ubuduće da otkupljuju dugove pravnih lica, ali koje nisu banke.

Čini se da će ovakva formulacija Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga poprilično "zaštititi” loše dužnike banaka koji se sada mogu nadati da će im obaveza biti čak i otpisana, jer banke su dug prodavale ovim agencijama baš zato što same nisu s njim mogle da izađu na kraj.

Čak osam agencija na tržištu

Na tržištu trenutno posluje osam specijalizovanih agencija za uterivanje dugova i sasvim je izvesno da će im novi zakon "podrezati” krila, odnosno da mogu da računaju s gubitkom posla, zavisno od toga koliki deo njihovog portfolija čini otkup dugova fizičkih lica prema bankama, a koliko ostali poslovi. Oni i dalje mogu da pozivaju i podsećaju dužnike za račun poverioca da izmire svoje obaveze.

U NBS-u kažu da u skladu sa odlukom o upravljanju rizicima banke i da bi umanjila kreditni rizik, banka može potraživanje koje je dospelo i koje je prethodno pokušala da naplati ustupiti pravnom licu u Srbiji koje se pretežno bavi finansijskom delatnošću. Ovo lice ne može biti lice povezano sa bankom u smislu Zakona o bankama niti banka može takvo potraživanje ustupiti većem broju pravnih lica.

Ο ρωσικός δορυφόρος GLONASS-Μ είναι έτοιμος για εκτόξευση


 
26.11.2011
© Коллаж: «Голос России»



Όπως δήλωσαν στη διοίκηση Διαστημικών Στρατευμάτων, ο πύραυλος-φορέας «Σογιούζ» με διαστημική συσκευή έχει τοποθετηθεί στην εξέδρα εκτόξευσης του κοσμοδρομίου Πλεσέτσκ. Η εκτόξευση προγραμματίστηκε για τις 28 Νοεμβρίου.
Η προηγούμενη εκτόξευση δια μιάς τριών GLONASS είχε πραγματοποιηθεί στις αρχές του μήνα από το κοσμοδρόμιο Μπαϊκονούρ στο Καζαχστάν. Κατά τα τέλη Δεκεμβρίου οι δορυφόροι πρέπει να αρχίσουν λειτουργία στη σύνθεση της ρωσικής πλοηγικής ομάδας, η διαμόρφωση της οποίας ουσιαστικά έχει ολοκληρωθεί. Στη σύνθεση της ομάδας περιλαμβάνονται πάνω από 20 δορυφόροι και έτσι θα καλύπτει όλο το έδαφος της Γης.

U SRBIJI DANAS OBLAČNO, NAJVIŠE OD 2 DO 6 STEPENI

 Subota, 26. Novembar, 2011.| Autor: Agencija TANJUG

BEOGRAD - U Srbiji će jutro i pre podne biti mestimično maglovito i hladno, tokom dana malo i umereno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće od 2 do 6 stepeni.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, jutarnja temperatura biće od -6 C do 0 stepeni. Tokom dana hladnije će biti u predelima gde se magla zadrži duže. Magla ili niska oblačnost ponegde će se zadržati i veći deo dana. Vetar slab severozapadni.

I u Beogradu jutro maglovito, tokom dana pretežno oblačno i tmurno. Vetar slab severozapadni. Jutarnja temperatura oko -2, a najviša dnevna oko 3 stepena.

Prema izgledima vremena za narednih šest dana, do 3. decembra, tokom većeg dela perioda jutra mestimično maglovita, magla ili niska oblačnost ponegde će se zadržati i veći deo dana. U toku dana malo i umereno oblačno. Temperatura oko proseka za ovo doba godine, a od četvrtka, uz pojačanje južnog i jugozapadnog vetra, u porastu. U subotu naoblačenje i kiša mestimično.